Predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov izjavio je kako je Most u proteklom razdoblju pokušao promijeniti sustav što ga je stvorio 'maligni duopol' HDZ-a i SDP-a, koji je bio preplavljen korupcijom i kljentelizmom.
'Nije nam nikada bio ultimativni cilj dobiti izbore, nego pomoći. Ali daj Bože da dobijemo izbore, kazao je Petrov.
'Most neće plesati samo jedno ljeto. Neće se ostvariti želja HDZ-a i SDP-a. Most će biti jamac da će biti zaštićeni hrvatski interesi i interesi građana. Država će biti kreirana na korist građana, a ne klijentelizma velikih stranaka', kazao je Petrov.
Biračima je obećao kako će i dalje mijenjati taj sustav. Ciljevi su, najavio je, jednak razvoj svih krajeva Hrvatske.
'Želimo napravitida su svi krajevi u Republici Hrvatskoj jednako vrijedni', kazao je Petrov.
Most će, kako je najavio, raditi na jednakom startnim pozicijama za gospodarstvo i poljoprivredu, efikasniju javnu upravu i obrazovanje utemeljeno na kompetenciji što će pomoći i zapošljavanju i samozapošljavanju.
Mostov ekonomski strateg, Marinko Škare, sveučilišni profesor ekonomije iz Pule, kazao je kako hrvatskom ekonomijom i dalje rukovodi ekonomski model iz 1993. godine, koji je propao.
'Sve stvari koje su se od tada mijenjale, porezi i ostalo... Sve je to bilo samo kozmetički', kazao je Škare te ustvrdio kako nas je upravo to dovelo do uništenja proizvodnje, velikog uvoza, rasta nezaposlenosti, zaduživanja i porezne represije.
'Eto, s tim modelom smo doši u ovu situaciju danas. Stopa ulaganja u obrazovanje je među najnižima u Europi, a stopa nazaposlenosti među najvišima u Europi', kazao je Škare te dodao kako je ključ ekonomskog oporavka refinanciranje dugova građana.
'Ključ je refinancirati dugove građana i poduzetnika. Tako će porasti i osobna potrošnja, investicije i ulaganje u istraživanje. Porastao bi i izvoz te ojačala domaća proizvodnja. Rastom agregatne potrošnje došlo bi do povećanih prihoda u proračun od 4 milijarde kuna i time bi se više ulagalo u znanost'.
Gospodarski program Mosta
- Stabilan tečaj kune i ciljana inflacija
- Promjena kreditne politike
- Smanjenje nezaposlenosti i osnivanje Agencije za borbu protiv nezaposlenosti (može biti i u okviru postojećih institucija), individualan pristup nezaposlenima a ne generički, stimuliranje zapošljavanja mladih manjim porezom na dobit
- Povećanje neoporezivog dijela dohotka za 100 kuna godišnje
- Ukidanje parafiskalnih nameta i redefiniranje poreznih razreda; oni koji zarađuju preko 100.000 kuna plaćali bi 50 posto dohotka
- Davati olakšice na prihode, a oporezivati potrošnju
- Povećati prag neoporezivog dijela za nagrade
- Reprogram dugova po principu 40:60; građani bi otplaćivali 40 posto duga, a ostatak, 60% bi vraćali kroz 10 ili više godina, kad se oporave
- PDV se neće dirati, no treba razmisliti o tome da se dio možda ostavi gradovima i općinama gdje se potrošnja odvijala
- Decentralizacija i informatizacija Hrvatske
- Smanjenje javnog sektora smanjenjem broja agencija, ministarstava, broja jedinica lokalne samouprave, administracije i slično.
- Smanjenje javnog duga na razinu ispod 80 % BDP-a
- Plaćanje PDV-a po naplaćenim fakturama za poduzetnike te ukidanje članarina za HGK I HOK
- Manji PDV na repromaterijal u poljoprivredi i pojedine prehrambene proizvode
- Proizvodnja hrane kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva i Zakon o OPG-u
- Organizacija tržišta hrane do 2019. godine kroz Zakon koji će spriječiti zloporabu dominantne pozicije u proizvodnji hrane i zabranu rušenja cijena hrane
- Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu
- Ukidanje poreza na dividendu i udjele u dobiti te poreza na ime tvrtke
- Revizija predstečajnih nagodbi i bolja zaštita vjerovnika