Na mjestu pada letjelice nalazi se reporter Dino Goleš koji za Dnevnik Nove TV prati situaciju od prvog dana.
"Nema više policije ni policijskih traka, a studenti su vraćeni u svoje sobe. Ministar obrane tvrdio je u nedjelju ujutro - područje je sigurno - no bio je obavješten da nije sigurno da tamo stoji pa je ipak stajao", naveo je.
Na oprečne informacije iz MORH-a više nitko nije iznenađen. "I dalje aviobomba može postati zapravo naprava za samouništenje letjelice, kao što se i eksplozivni fragmenti mogu pretvoriti u ciljani napad. Jedino sigurno u ovim nesigurnim analizama službenih osoba i institucjia je da bi tek pravo vještačenje trebalo otkriti izvor i cilj leta, ako ne i napada ove naprave", objasnio je Goleš.
Dodao je i da analiza može potrajati mjesecima. "No za to ćemo, čini se morati pričekati, jer ovo bi se moglo analizrati kao i zrakoplovne nesreće - a to traje mjesecima. Osim ako se u sve napokon konkretnije ne uključi NATO koji na razini bezobzirnosti šuti - što je skandalozno", naveo je.
"Bez obzira što je predsjednik Zoran Milanović u subotu poručio da ne treba upirati prstom - hrvatskoj javnosti to ne ostavjla nikakav dojam o sigurnosti. Riječ aviobomba u državi članici NATO saveza dok 1000 kilometara dalje bjesni rat mora biti alarm za uzbunu. I ministru i Vladi i predsjedniku i Europskoj uniji i NATO savezu", zaključio je.
O svemu se u subotu oglasila i Seizmološka služba. I oni su zabilježili pad letjelice.
"Mi smo zabilježili valove koji su nastali udarom objekta o tlo. Ponekad se na osnovu zapisa može detektirati da li se radi o eksploziji. Nemamo dovoljno elemenata za tvrdnju da li je bila eksplozija ili da nije", rekao je Krešimir Kuk iz Seizmološke službe za Dnevnik Nove TV.
Evo što do sada znamo o letjelici.
This browser does not support the video element.
U Zagrebu se srušila bespilotna letjelica Tupoljev TU-141 STRIŽ. Nije to moderna dron letjelica kakvu obično zamišljamo, nego krstareća raketa pa je doista veliko čudo - s obzirom na njezinu veličinu - da nitko nije stradao.
Dužina gotovo 15 metara - poput, recimo, većeg autobusa - s rasponom krila od oko 3 metra. Težila je više od 6 tona, postiže maksimalnu brzinu od 1.100 kilometara na sat i leti uglavnom nisko, iako može dosegnuti i do 6.000 metara. Nema svoje kotače pa polijeće s rampe, a slijeće - točnije pada - uz pomoć padobrana koji se aktiviraju u repu letjelice.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr