Izvješće detaljno navodi neke od trenutačnih posljedica klimatske varijabilnosti i potencijalne posljedice klimatskih promjena na određene sektore hrvatskog gospodarstva i okoliša te preporuča Hrvatskoj što treba učiniti kako bi smanjila utjecaj klimatskih promjena.
Kako bi se izbjegle katastrofalne klimatske promjene, globalne emisije stakleničkih plinova do 2050. moraju se smanjiti za 50-85 posto. EU se obvezala smanjiti emisije za 20 posto do 2020., a Hrvatska razina emisija po glavi stanovnika negdje je između 'razvijenih' zemalja i zemalja 'u razvoju'. Kao takva, Hrvatska bi trebala pridonijeti rješenju problema. U najboljem slučaju, ako bi se provele sve te mjere, ukupno smanjenje emisija u Hrvatskoj za 2020. značilo bi smanjenje štetnih emisija za 30 posto u odnosu na baznu razinu iz 1990.
Više od 50 istraživača i suradnika pridonijelo je izradi Izvješća koje svjedoči da klima već uvelike određuje razvoj Hrvatske. Tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj je došlo do smanjenja količine padalina i porasta temperature u svim dijelovima zemlje, a očekuje se da će u budućnosti klima u Hrvatskoj biti još toplija i suša, posebice ljeti. Klimatski modeli predskazuju da, ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, razdoblje od 2040. do 2070. bi moglo biti toplije za 3 do 3,5°C tijekom ljeta diljem Hrvatske.
Turisti će nas zaobilaziti?!
Sektori poput poljoprivrede, ribarstva, zdravlja, hidroenergije, turizma i obalnog područja čine 25 posto hrvatskog gospodarstva, zapošljavaju gotovo 600.000 ljudi i čine ukupni godišnji BDP od 9 milijardi eura. Neke od posljedica klimatskih promjena neupitno će se odraziti na gospodarstvo u cjelini. Većina predviđanja za turizam u EU pokazuje da će do kraja stoljeća zbog viših dnevnih temperatura duž jadranske obale mnogi turisti početi zaobilaziti ta odredišta i uputiti se na hladnija mjesta na sjeveru, što bi moglo imati ozbiljne nepovoljne posljedice za mnoge lokalne zajednice i nacionalno gospodarstvo.
Hrvatska bi mogla pokazati i značajnu ranjivost zbog porasta razine mora. Delta Neretve, Krka, Vransko jezero pored Biograda, otok Krapanj i brojna druga mjesta mogla bi se suočiti sa značajnim izazovima sredinom ili krajem ovog stoljeća ako razina mora poraste za više od pola metra. Prema okvirnoj analizi Izvješća, ukupna površina morem prekrivenog kopna iznosila bi preko 100 kvadratnih kilometara, ako bi razina mora porasla do 50 cm, odnosno preko 112 milijuna kvadratnih metara uz porast mora od 88 cm.
Događaji povezani s klimom kao što su toplinski udari, već utječu na zdravlje građana Hrvatske, pa se procjenjuje da je toplinski udar iz 2003. odgovoran za dodatnih 185 smrtnih slučajeva u Hrvatskoj. Kao posljedica klimatskih promjena očekuje se više sušnih razdoblja, smanjenje riječnih tokova, niža razina podzemnih voda. Početna analiza pokazuje da predviđeni učinci mogu dovesti do gubitka od 17 do 86 milijuna eura godišnje u izravnim gubicima samo u sektoru proizvodnje hidroenergije.
Očekuje se da će poljoprivreda pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. Ekstremne vremenske pojave za posljedicu su imale prosječne gubitke od 176 milijuna eura godišnje u razdoblju od 2000. do 2007. Taj iznos predstavlja 0,6 posto nacionalnog BDP-a, odnosno 9,3 posto bruto dodane vrijednosti od sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.