U Mariboru su one bile okidač masovnih prosvjeda. Zbog 40 000 naplaćenih kazni građani ih danju pale a noću ruše automobilima. U Zagrebu na 75 lokacija postavljeno je 225 nadzornih kamera. Rezolucija kamera u recimo trgovačkim centrima tolika da je onaj tko vas promatra čak u mogućnosti pročitati poruku na vaem mobitelu ili pak serijski broj novčanice u vašoj ruci.
>> 600 metara - 15 nadzornih kamera!
U Sektoru za komunalno i prometno redarstvo objasnili su nam koja je primarna svrha nadzornih kamera. „Pomoću snimki nadzornih kamera možemo kažnjavati sve prometne prekršaje, ali i pomoći policiji u potrazi za počinitelja raznih vandalizma, pljački i ostalih kaznenih djela“, rekao nam je Mate Kraljević, voditelj odjela.
Dubravko Balić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka kaže kako se hrvatski građani ne žale puno na povredu privatnosti, a vjerojatno je jednim dijelom da tako kažem zatajila edukacijska uloga agencije koja nije odradila taj dio i osvjestila zapravo građane o važnosti ovog problema.
Kazne za povrede privatnosti iznose od 20 000 do 40 000 kuna. U Belgiji pak ako želite snimati u vlastitom stanu morate prvo dobiti dozvolu od agencije za zaštitu osobnih podataka. U Hrvatskoj drukčija situacija, na javnim trgovima možete postaviti kamere, bez dozvole agencije jedino što bi bilo poželjno jest da se agencija obavijesti o tome.
Prema istraživanju ekonomskog instituta građani Hrvatske mišljenja su kako se njihova privatnost manje poštuje i štiti nego prije deset godina, no također tvrde da ne znaju kome bi to prijavili. No valja imati na umu da potpunu privatnost u današnje vrijeme je nezamislivo ostvariti. Kolika je vjerojatnost zloporabe snimki nadzornih kamera i postoje li sankcije za to, pogledajte i prilogu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook