Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je siromašna trećina stanovništva. Bit će ih sve više. Kad je trećina građana siromašno krajnji je trenutak za javnu raspravu o ciljevima koje Hrvatska treba postaviti, piše Banka.hr.
'Novi' siromašni razlikuju se od 'starih', više su obrazovani, mlađi su i ekonomski aktivni, kaže profesor Zoran Šućur s Pravnog fakulteta u novoj Banci. Upozorava i na to da će porasti dječje siromaštvo.
>> Egzodus u Slavoniji: Zbog nezaposlenosti iselilo 80.000 stanovnika!
Stopa relativnog siromaštva u 2010. iznosila je 20,6 posto, što znači da petina građana ne može podmirivati osnovne ljudske potrebe. Prema statistici to je svatko s 2.100 kuna neto mjesečno (za samce) ili s 4.400 kuna mjesečno (kućanstvo s dvoje odraslih i dvoje djece).
Hrvatska je tako u posljednje tri godine skočila na peto mjesto siromaštva u Europskoj Uniji - iza Letonije (21,3%), Rumunjske (21,1%), Španjolske (20,7%) i Bugarske (20,7%). To su sve vrlo visoke stope u usporedbi s EU-27 s prosječnom stopom siromaštva od 16,4 posto.
Ta relativna stopa siromaštva ne govori o tome koliko je građana zaista siromašno, upozorava znanstvenik Paul Stubbs s Ekonomskog instituta. Zato je bolja stopa materijalne deprivacije koja iznosi 32,2 posto i ona pokazuje da je trećina stanovnika isključena iz društva. To su svi oni koji si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalnog oskudijevanja - jesti meso, piletinu i ribu, održati stan toplim, zamijeniti stari namještaj, kupiti novu odjeću, platiti tjedan dana godišnjeg odmora, pozvati prijatelje na večeru, jednom mjesečno počastiti prijatelje pićem u kafiću.