Iz istraživanja predstavljenog u srijedu i rasprave koja je uslijedila vidljiva su tri ključna problema - stigmatizacija tih mladih ljudi, nedovoljna informiranost njih i poslodavaca o mogućnostima aktivnih mjera zapošljavanja, te nedovoljna samostalnost i obrazovanost, budući da ih velika većina završi samo srednje strukovno obrazovanje.
Stigmatizacija djece iz domova
U Hrvatskoj između 4000 i 5000 mladih živi u odgojnim domovima ili udomiteljskim obiteljima, a godišnje ih dvjestotinjak završi srednje obrazovanje i kreće u potragu za poslom. Desetak tih mladih koji su intervjuirani u istraživanju navode kao poteškoće stigmatizaciju i predrasude da su djeca iz odgojnih domova razularena, neodgojena i sl.
'Radije ću se sam zafrkavati za 3000 kuna, nego da mi to radi netko s puno manje mozga'
Drugi je problem što se zapošljavaju na crno, a mnogi misle da od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) ne dobivaju dovoljno informacija o tome koja zaposlenja i dodatne edukacije im stoje na raspolaganju.
U istraživanju je sudjelovalo osam poslodavaca koji su se požalili da nemaju dovoljno informacija o potporama za zapošljavanje mladih iz alternativne skrbi, a ako ih odaberu na natječaju HZZ-ovu potvrdu trebaju čekati tri tjedna.
S druge strane, ima i poslodavaca koji su zadovoljni suradnjom s HZZ-om, a mjere aktivne politike zapošljavanja ocjenjuju pozitivnim i korakom naprijed. Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah podsjetila je na niz mjera za aktivno zapošljavanje mladih kroz koje poslodavci dobivaju olakšice i potpore.
Tražimo modele kako se izboriti za mlade, kako poslodavce informirati o pogodnostima zapošljavanja mladih, a posebno mladih iz alternativne skrbi koji su slabo prepoznati, rekla je.
Teže nego drugi pronalaze posao
Glavna tajnica MMH-a Mirela Travar dobrim rješenjem smatra individualni pristup prema svakoj takvoj osobi i više inicijativa koje bi promicale rješavanje njihovih problema.
Nikako da se utvrdi uzrok zašto mladi iz alternativne skrbi, teže nego drugi pronalaze posao i teško se osamostale pa su u domovima i do 23 godine života. Razlozi leže u tome što imaju nedovoljno razvijene kapacitete, manjak samopouzdanja i nesigurnost zbog toga što nakon izlaska iz domova nemaju gdje stanovati, smatra Travar.
Njihovi problemi rješavaju se parcijalno i stihijski, umjesto da se sve nadležne institucije povežu i zajednički koordiniraju rješavanje tih problema, istaknuto je u raspravi.
Da su mladi iz alternativne skrbi "nevidljivi" dokaz je i podatak da niti jedna takva osoba, osim kao ispitanik nije angažirana ili zaposlena na tom projektu koji MMH provodi u suradnji sa SOS Dječjim selom Hrvatska, Centrom za mladež Zaprešić i Udrugom Igra.
Voditeljica projekta Petra Pekica objasnila je kako njegov cilj nije donošenje rješenja već inicijativa da se ta skupina mladih ljudi prepozna, da se javno problematiziraju njihovi problemi i da u Garanciji za mlade ne budu na margini.
Projekt o istraživanju uključenosti mladih iz alternativne skrbi u mjere aktivne politike sa 119.000 eura finacira Europski socijalni fond, a u njemu sudjeluje i Nacionalno vijeće mladih Austrije. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook