'Tužiteljstvo nije ponudilo nijedan uvjerljiv dokaz koji bi pokazao kako Hrvatska nije u stanju ispuniti obveze iz jamstva', navodi se u podnesku odvjetnika Luke Mišetića upućenom Haškom sudu.
Obrana generala Gotovine 7. kolovoza ove godine zatražila je puštanje na privremenu slobodu ponudivši uz jamstva hrvatske Vlade i nošenje elektronske narukvice te jamstva zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe i Gotovinina osobna jamstva.
Haško tužiteljstvo pozvalo je prošli tjedan sudsko vijeće da odbije zahtjev obrane generala Gotovine za njegovim puštanjem na privremenu slobodu do početka suđenja ocijenivši kako obrana ničim nije dokazala da bi se vratio u Haag.
Tužiteljstvo je smatralo da proteklo iskustvo s Gotovininim bijegom pokazuje da su jamstva hrvatske Vlade nedostatna, a da nošenje eletronske narukvice ne onemogućava bijeg nego samo može poslužiti da se utvrdi kako je osoba pobjegla. Što se Prenđina jamstva tiče tužiteljstvo je smatralo da on nema načina da osigura Gotovinin povratak u Haag niti bi zbog njegova ponovnog bijega trpio ikakve posljedice.
Obrana generala Gotovine na te tvrdnje odgovorila je kako 'obzirom na punu suradnju Hrvatske s Haškim sudom te njezinu ranije iskazanu predanost osiguranju dolaska generala Gotovine pred Sud kao i neosporni profesionalizam relevantnih državnih institucija nema razloga da Sudsko vijeće sumnja u volju ili sposobnost Hrvatske da osigura Gotovinin povratak na suđenje'.
Odgovarajući na kritiku jamstva zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe generalova obrana napisala je kako nije točno da bijegom generala ne bi trpio nikakve posljedice jer tim jamstvima nadbiskup 'riskira kredibilitet i moralni autoritet Rimokatoličke crkve'. Upravo to potvrđuje njegovu uvjerenost da će Gotovina ispuniti obvezu izlaska pred Sud, zaključuje obrana.
Obrana je napisala i da nošenje elektronske narukvice zajedno s mjerama vlade pružaju dovoljna jamstva za povratak Gotovine u Haag.
Osvrćući se na tzv. Gotovinin 'francuski dosje' obrana navodi da je upravo u tim sudskim procesima ležao uzrok njegova izbjegavanja Haškog suda.
Tužiteljstvo je, naime, svom podnesku priložilo preslike presuda francuskih sudova kojima je 90-ih godina osuđen u odsutnosti za pokušaje iznude i otmicu na ukupno 4,5 godine zatvora. Odsluženje tih kazni prema priloženoj dokumentaciji, izbjegao je, a prije toga u Francuskoj je odslužio pet godina zatvora za oružanu pljačku.
Gotovinina obrana, koja tvrdi da se radilo o montiranim sudskim procesima, zatražila je u međuvremenu posebnim podneskom brisanje tog 'dosjea' iz odgovora tužiteljstva, jer su po njima tužitelji bili dužni ponuditi i svjedoke o istom.
Francusko veleposlanstvo poručilo je da na to 'nema komentara'.
Gotovinina obrana tražila je od Haškog suda sjednicu na kojoj bi, među ostalim, predstavnici hrvatske vlade predočili sudskom vijeću mjere kojima bi se osigurao puni nadzor njegova boravka u Hrvatskoj i dolaska u Haag na suđenje.
Haški sud nema roka u kojem bi trebao donijeti odluku o eventualnom puštanju na slobodu. Početak suđenja u predmetu 'Gotovina, Čermak i Markač' izvorno zakazan za protekli svibanj odgođen je na neodređeno vrijeme zbog niza neriješenih pitanja uključivši i to da su dvojica optuženih - Mladen Markač i Ivan Čermak u međuvremenu ostali bez dijela, odnosno čitave obrane.
Haški sud optužio je trojicu hrvatskih generala za zločine počinjene tijekom Oluje.