Projektom e-dozvola namjerava se standardizirati cijela Hrvatska da bi se moglo krenuti u sljedeći razvojni ciklus, naglasila je Mrak Taritaš. Splitski Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo krenuo je u projekt krajem prošle godine, a sada već cijeli ured radi u sustavu e-dozvole.
"E-dozvola u splitskom uredu funkcionira, što znači da se i djelatnici koji su malo stariji mogu naviknuti na nešto novo. Smisao e-dozvole je da se na isti način izdaju na cijelom području zemlje, bez obzira gdje investitor traži dozvolu", pojasnila je Mrak Taritaš.
Od 524 zahtjeva za e-dozvolu, koje su građani Splita predali u od 1. ožujka do 15. svibnja, riješeno je njih 408, u prosjeku kroz četiri dana.
To pokazuje da se Ured pripremio za e-dozvolu, pa će građani Splita svoje dozvole dobivati brže, ocijenila je ministrica dodavši kako u Splitsko-dalmatinskoj županiji to ide "sporije i traljavije", pa su, primjerice, u jednoj županijskoj ispostavi od 1. ožujka do 15. svibnja zaprimili samo dva predmeta.
"Tu smo da riješimo objektivne razloge, a župan će riješiti subjektivne razloge zašto županijski ured radi sporije od gradskog. Ako sustav funkcionira u drugim gradovima i županijama, ne vidim razloga zašto ne bi i u Splitsko-dalmatinskoj županiji", kazala je Mrak Taritaš.
Podsjetila je da se od početka prošle godine građevinska dozvola može dobiti i bez plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa. U Ministarstvu razmišljaju o izmjenama zakona kojima bi se utvrdilo da privatni investitor koji u određenom razdoblju ne aktivira svoju investiciju mora plaćati uvećanu komunalnu naknadu.
"Tražimo modalitet koji bi bio u skladu s Ustavom, kao bi izmijenili Zakon o komunalnom gospodarstvu, radi onih koji uzurpiraju prostor, kao što je, primjerice, Hotel Marjan od kojega Split samo ima štetu. Za takve zahvate koji nisu u funkciji, a gradovi su ih komunalno opremili, mogla bi se naplaćivati veća komunalna naknada nego u drugim slučajevima", rekla je Mrak Taritaš.
Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar rekao je novinarima da je ured za dozvole i legalizaciju velika služba koju su početkom godine pojačali sa 20 novih zaposlenika, pa su tako od ukupno 13.600 zaprimljenih predmeta do sada riješili 53 posto, dok su 650 predmeta predali ministarstvu.
"Oko 1500 predmeta je ostalo koje nismo započeli, a plan nam je i to započeti do kraja mjeseca, tako da krajem godine završimo svih 5500 predmeta. Iznimno sam zadovoljan radom te službe", izjavio je Baldasar. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook