Nezadovoljni su i nakladnici. Na okruglom stolu u HGK u četvrtak rekli su kako nisu dobili nikakav hodogram što se od njih očekuje i u kojem roku.
Kao kozmetičari ovi učenici imaju biologiju pa i kemiju. Ali udjela povijesti ove godine kod njih - nema. "Meni se sviđa jer imamo više praktične nastave", kazala je učenica Lorena. "Mislim da se naša struka bazira više na prirodnim predmetima, nego na povijesti. Dosta smo naučili u osnovnoj", smatra Matea.
Osim povijesti, neki smjerovi u eksperimentalnom programu nemaju biologiju ili geografiju. Nastavnici kažu - to je sramotno i upozoravaju na primjere iz prakse. "Ne znaju reći koje su to, recimo otrovne biljke. Govore da su to muhara, govore da je drvo neživo biće. Mislim da je to dovoljno primjera koji potvrđuju zašto je važno da djeca imaju te predmete u redovnoj nastavi", smatra profesorica biologije i kemije Dora Klebec.
Kritike stižu sa svih strana
Kritike stižu sa svih strana. Pa i iz Bandićeve stranke rada. "Ja bih ipak rekla da nekome od 14 godina ne bismo trebali uskratiti mogućnost da još uvijek stječe maksimum i širinu znanja jer zašto bi on već i s 14 godina bio savršeno siguran da ga baš ništa iz tih područja neće zanimati", kazala je Milana Vuković Runjić iz stranke Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti.
Profesorica Rusak kaže - prevareni su i profesori i studenti tih zanimanja. "Pitam se koliko njih bi odustalo da su na vrijeme znali za mjere, za ovu nazovimo to reformu jer njihove kolege su upravo postale višak. Zar će oni upisivati nešto u čemu će biti višak" dodaje Gordana Rusak, profesorica na biološkom odsjeku PMF-a.
I posebni savjetnik premijera za provedbu kurikularne reforme smatra da ima boljih rješenja. "Moje osobno mišljenje je da mi sigurno ne želimo građane koji nisu dovoljno široko obrazovani u smislu opće kulture i opće obrazovnih predmeta", kazao je Radovan Fuchs, posebni savjetnik premijera. I spušta loptu. "Ja ne bi nazvao to javno kritiziranje ministrice, niti postoji sukob između nas", dodaje Fuchs.
Nezadovoljni su i nakladnici. Kažu, nisu bili dovoljno uključeni u cijeli proces. Imaju prigovore i na novi zakon o udžbenicima. "Zakon o udžbenicima trebao bi sustavno propisivati unaprijeđenje kvaliteta udžbenika. Nažalost, nacrt Zakona koji je trenutno u javnoj raspravi ne donosi takva poboljšanja, nego se bavi nekim nebitnim temama kako propisivanjem koliko grama treba imati neki udžbenik", tvrdi Martina Bulić iz Školske knjige.
A sve skupa se lomi preko leđa nastavnika i učenika.
Očekuje se da se profesori prekvalificiraju
U Varaždin se održao okrugli stol o budućnosti reforme. Sanja Vištica razgovarala je za Dnevnik Nove TV s ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak. "Kada ulazimo u reforme, to znači promjene. Stvari ne mogu ostati takve kakve jesu i ne mogu svi biti zadovoljni", kazala je Divjak.
Divjak je istaknula kako se novi model uveo na poticaj poslodavaca kako bi učenici mogli biti radnici i stjecati vještine potrebne za njihovo radno mjesto. "Promjene se uvode na drugačiji način, temeljem iskazanih kompetencija od strane poslodavaca", dodala je.
"Broj učenika u Hrvatskoj pada, a broj učitelja i nastavnika još uvijek blago raste. Možemo očekivati da će biti viška radnika, no to nije mehanizam koji je nama nepoznat, kako ih zbrinjavati. Znači, postoji mehanizam zbrinjavanja tehnoloških viškova koji radimo zajedno sa sindikatima. Očekuje se i da se profesori prekvalificiraju u okviru svoje struke. Netko tko je predavao, primjerice, povijest sigurno može pokriti povijest staklarstva ako se radi o zanimanju staklar i onaj koji predaje umjetnost, dizajn i, recimo, povijest vezano uz neku struku, možda i uz staklara o kojem sam govorila. Netko tko je predavao biologiju može predavati ekologiju ili anatomiju, nešto što je važno za kozmetičara", kazala je ministrica Divjak.
Kako kaže, i sama se cijeli život prekvalificirala. Smatra da su poticaji poslodavaca bitni. "Drugi subjekt u tome svemu su učenici i njihovi roditelji koji imaju pravo tražiti i zahtjevati da škola nešto uvede i škola koja onda mora tome modelu pristupiti. To ništa ne mijenja nego se provodi kao poseban model uz klasični model koji je drugačiji i gdje svatko može procijeniti je li mu bolje u dualnom modelu ili u klasičnom modelu", pojasnila je Blaženka Divjak.
U Rijeci je isplivao novi slučaj gdje je nastavnik biologije djecu učio da je evolucija laž. Divjak kaže kako je ministarstvo zatražilo očitovanje od škole. Kako je rekla, radi se o mladom učitelju koji je na određeno radno vrijeme. Temeljem očitovanja ministarstvo će poduzeti korake koji se odnose na stručni ili pedagoški nadzor.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr