Predsjednik Rektorskog zbora i rektor Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović istaknuo je kao vrlo važnu temu suradnju sveučilišta na izvođenju studija.
"Pojedina sveučilišta, kao novoformirani Sjever, imaju problema s kadrom, koji još nije odobren od Ministarstva znanosti i obrazovanja i jedna od tema je razgovor s Ministarstvom da se budžet za mlade znanstvenike proširi. Sveučilišta u Hrvatskoj trebaju godišnje od petsto do tisuću ljudi da bi se samoobnavljala. Ako to ne napravimo doći će do starenja sveučilišta", rekao je Anđelinović i najavio da će i s premijerom Andrejem Plenkovićem te ministricom Divjak razgovarati o povećanju proračunskih iznosa za znanost i obrazovanje kako je zacrtano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.
"Mi spadamo u europske zemlje koje najmanje odvajaju za znanost i dugoročno to neće biti dobro", dodao je predsjednik Rektorskog zbora.
S nužnošću povećanja izdvajanja za znanost i obrazovanje slaže se i resorna ministrica.
"Ne samo da moramo lobirati za više novaca iz državnog proračuna u znanosti nego mora razumjeti da to ulaganje dolazi iz ukupnog domaćeg proizvoda, ne isključivo iz državnog proračuna, nego i iz gospodarstva i fondova. Ako gledamo našu znanost uglavnom se baziramo na ulaganjima koja dolaze iz državnog proračuna, a na europskom smo začelju što se tiče ulaganja iz drugih izvora", kazala je ministrica Divjak koja je istaknula da Ministarstvo i sveučilišta moraju raditi tako da svatko preuzme svoj dio odgovornosti i obveza.
"Mi se sigurno možemo pohvaliti našim sveučilištima. Drugo je pitanje mogu li biti bolja, možemo li svi osigurati bolje uvjete za naše znanstvenike, mogu li znanstvenici više sudjelovati u međunarodnim projektima, možemo li mi pripremiti sustav i zakonodavni okvir tako da se nagrađuju oni koji su najbolji, koji imaju inicijativu, a istovremeno da se spriječi uravnilovka. Mislim da je odgovor na ta pitanja – da, poručila je Divjak u Varaždinu.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, na upit novinara komentirao je položaj sveučilišta jer ga nema među prvih petsto.
"Postoje razni kriteriji. Mi smo prošle godine bili među četiristo jer smo imali pet radova u samo dva relevantna časopisa Science i Nature, a ove godine jedan. Što je prirodno na količinu izdvajanja za znanost", rekao je Boras i najavio kako će inzistirati da se do 2020.godine dostigne financiranje za obrazovanje i znanost na razini prosjeka europskih zemalja. (Hina)