Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 30. srpnja istekao je rok za znanstvene novake, bez mogućnosti automatskog produljenja, sada će se sveučilištima omogućiti da kroz javne natječaje s njima ugovore radne odnose.
Vlada je zainteresirana da mladi znanstvenici ostanu u Hrvatskoj jer je znanje koje su stekli od neizmjerne važnosti za hrvatsku zajednicu, društvo i gospodarstvo, rekao je Grčić na konferenciji za novinare. Odljev mladih prema zapadu i razvijenim zemljama prirodan je proces, no mi ga želimo zaustaviti ili usporiti i zadržati ih u Hrvatskoj, dodao je.
"Tijekom šest do deset godina ulaže se između 1,5 do dva milijuna kuna za svakoga od njih, a na razini 1300 novaka koji će ući u program gotovo dvije milijarde kuna, što je ogroman kapital uložen u njihovo znanje", ustvrdio je.
URUČENA PRVA NAGRADA 'SOLJAČIĆ' Upoznajte Ivana Skeledžiju, najboljeg od najboljih
Po njegovim riječima, kroz natječaje se želi omogućiti i povratak mladih znanstvenika koji se usavršavaju u inozemstvu jer "Hrvatska je definitivno lijepo i dobro mjesto za život", a smatra važnim i što se tim projektom povećava hrvatska znanstvena zajednica za petnaestak posto što, ocijenio je, nije zanemarivo, osobito kada se često procjenjuje da nemamo dovoljno visokoobrazovanih ljudi i da se malo ulaže u znanost.
Ministara Vedran Mornar smatra kako je time riješen problem znanstvenog pomladka na sveučilištima. "Osigurali smo da mladi ljudi ostanu na sveučilištu te prenose svoje znanje na sljedeće generacije studenata i svojim znanstvenim radom doprinesu boljitku Hrvatske", naglasio je.
Time podići izvrsnost sveučilišta jer neće biti automatskog zapošljavanja, već kroz javni natječaj, objasnio je Mornar, podsjetivši na niz projekata koje vlada i ministarstvo pokreću kako bi poboljšali studentski standard i karijere mladih znanstvenika. "Radimo dobro i pošteno, najbolje što možemo za ovu zemlju", dodao je.
Njegov zamjenik Roko Andričević procijenio je da će se tim mjerama osigurati između 1200 i 1600 različitih pozicija, ponajprije asistenata, poslijedoktoranda i docenata. Svako sveučilište će autonomno odlučiti kakvu će kadrovsku politiku voditi i kako će razvijati piramidu razvoja visokog obrazovanja, no očekujemo poštivanje izvrsnosti i da najkvalitetniji mladi ljudi steknu priliku, kazao je.
Sanjin Marion, predsjednik Mreže mladih znanstvenika, rekao je da će tim mjerama za one koji su u sustavu stvari ići po inerciji, no oni koji su u procesu stjecanja doktorata će imati veću fleksibilnost pri zapošljavanju.
"Zadnjih nekoliko godina ljudi kojima su istjecali ugovori nisu bili u mogućnosti ulaziti u sustav zbog nemogućnosti zapošljavanja, a mjerama je postignuto da nema direktnih prepreka u zapošljavanju", rekao je. "Time je dana velika odgovornost svim sveučilištima da savjesno i odgovorno pristupe zapošljavanju mladih, a iako nismo sigurni hoće li ona biti spremna za to, mi ćemo biti prisutni, motrit ćemo i upozoravati na manjkavosti u sustavu", dodao je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook