"U akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo stoji da će 'sredstva za nova odlagališta biti odobrena samo u iznimnim slučajevima (npr. uglavnom za opasni otpad koji se ne može oporabiti), a da će sredstva za nova postrojenja za obradu preostalog otpada, poput spaljivanja ili mehaničko-biološke obrade, biti odobrena samo u ograničenim i dobro opravdanim slučajevima, ako ne postoji rizik prekapacitiranosti i ako se u potpunosti poštuju ciljevi hijerarhije otpada", navodi EK u dopisu koji je Mato Škrabalo, predstavnik Hrvatske pri EU, proslijedio Ministarstvu.
EK poručuje da kod projekata povezanih s otpadom prednost treba dati onima "na vrhu hijerarhije otpada, a ne suboptimalnim mogućnostima gospodarenja otpadom (postrojenjima za mehaničko-biološku obradu (MBO) i spalionicama) koje bi stale u pogonu sljedećih od 20 do 30 godina". To znači da bi se prije razmatranja novih kapaciteta trebali uzeti u obzir postojeći, a nova postrojenja ne bi smjela nepovoljno utjecati na odvojeno prikupljanje.
Škrlec: Hrvatskoj prijeti gubitak 475 milijuna eura
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec u petak je upozorio da bi zbog kašnjenja u donošenju novog plana gospodarenja otpadom, koji predviđa uvođenje načela kružne ekonomije i smanjivanje broja velikih centara gospodarenja otpadom, Hrvatskoj prijeti gubitak 475 milijuna eura iz EU fondova za projekte pametnog gospodarenja otpadom. Poručio je kako buduća Vlada ima kratki rok za njegovo donošenje.
Škrlec ističe kako je Europska komisija potvrdila da će se financiranje novih postrojenja za spaljivanje ili mehaničko-biološku obradu odobravati u ograničenom broju opravdanih slučajeva u kojima ne postoji rizik prekomjernog kapaciteta i samo ako se u potpunosti poštuju ciljevi hijerarhije otpada.
"U Hrvatskoj je kružna ekonomija još uvijek velika nepoznanica, čak i ključnim akterima koji neprestano zastupaju zastarjele tehnologije obrade otpada koje EU više ne želi financirati. Toj kategoriji upravo pripadaju i već izgrađeni centri gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Bez donošenja novog plana gospodarenje otpadom i bez analize postojećeg stanja u lokalnim jedinicama, nećemo primijeniti najbolja rješenja u sortiranju i recikliranju, te time postići najbolje rezultate u stopama recikliranja i ponovnog korištenja sirovina", naglašava Škrlec.
Zbog toga buduća Vlada mora do kraja godine donijeti revidiranu verziju novog plana gospodarenja otpadom, kako bi se omogućilo korištenje europskih sredstava za projekte koji predlažu suvremenija rješenja.
HUGO: Argument o prekapacitiranosti ne odnosi se na Hrvatsku
Priopćenjem se oglasila i Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO) ustvrdivši da Ministarstvo pogrešno tumači problematiku gospodarenja otpadom jer se EK-ov argument o prekapacitiranosti ne odnosi na Hrvatsku, koja ima samo dva centra za gospodarenje otpadom, koji su u probnom radu.
"Prekapacitiranost se odnosi na zemlje koje već imaju dostatan broj takvih centara. U Hrvatskoj to nije slučaj - mi zasad imamo samo dva izgrađena centra koja još nisu prešla u aktivan rad", ističe predsjednica HUGO-a Aleksandra Anić Vučinić.
Podsjeća da je Hrvatska, ulaskom u EU, preuzela obvezu uspostavljanja regionalnih centara za gospodarenje otpadom, a EK je 2014. odobrila hrvatski sustav gospodarenja otpadom, koji je usklađen sa svim europskim propisima.
HUGO smatra da nacrt plana gospodarenja otpadom tehničkog ministra Slavena Dobrovića ne daje odgovor na pitanje što će biti s preostalih 50 posto nastalog otpada koji se ne smije odložiti na odlagališta otpada, jer ne zadovoljava uvjete propisane zakonom. Također upozorava da iz nacrta plana nije jasno gdje će se odlagati otpad nakon 31. prosinca 2017., do kada Hrvatska mora zatvoriti sva postojeća odlagališta za odlaganje neobrađenog otpada. (Hina)