Najveća zakonska novost vezana je uz dostavu poziva za ročišta, jer je tzv. neuredna dostava prepoznata kao "glavni krivac" odgode ročišta i produljenja postupaka.
Sudovi tako više neće biti dužni ponovno slati poziv koji osoba nije primila na adresi gdje je prijavljena, a dostavom će se smatrati stavljanje poziva na oglasnu ploču suda. Ista se praksa uvodi i za tvrtke.
Ministarstvo na taj način građane želi prisiliti da se prijavljuju na adresi gdje zaista i žive, no ipak im je ostavljena i mogućnost da MUP-u ostave alternativnu adresu ili ime osobe koja umjesto njih smije preuzeti sudsku poštu.
Kako bi se smanjio velik broj ukinutih prvostupanjskih presuda predloženim je izmjenama sudovima drugog stupnja omogućeno da, neovisno o obrazloženju presude, donesu novu odluku na temelju cijelog sudskog spisa. Isto tako dužni su navesti koje točno radnje niži sudovi moraju provesti u novom postupku, a u iznimnim je slučajevima omogućeno i provođenje rasprave pred drugostupanjskim sudom.
Među osnovnim zakonskim novinama u Ministarstvu navode i lakše sankcioniranje osoba koje zlouporabom postojećih procesnih ovlasti odugovlače sudske postupke. Sud bi tako ubuduće kazne za nesavjesno korištenje procesnih ovlasti, umjesto u ovršnom postupku, naplaćivao prema propisima o prisilnoj naplati poreza, a u slučaju neuspješne naplate po propisima kaznenog prava.
S obzirom na pretrpanost općinskih sudova iz njihove će se nadležnosti izdvojiti sporovi između obrtnika, trgovaca te tvrtki, za koje će ubuduće biti nadležni trgovački sudovi.
Izmjenama se planira smanjiti i broj tzv. sporova male vrijednosti, mogućnost mirenja uvodi se tijekom cijelog postupka, a mirno rješenje spora ubuduće će morati ponuditi i državno odvjetništvo prije nego što podnese tužbu u ime države.
Isto tako prvostupanjski sudovi više neće biti dužni pozivati na sud podnositelje nepotpunih podnesaka, a na dopunu ili ispravak pozivat će ih se pismenim nalogom. Ukoliko podnositelj na njega u cijelosti ne odgovori smatrat će se da je od zahtjeva odustao.
Novine su uvedene i u revizijskom postupku, a kako bi Vrhovni sud razmatrao samo stručno sačinjene revizije predviđeno je da ih, uz odvjetnike, podnijeti mogu samo punomoćnici ili stranke s položenim pravosudnim ispitom.