Iako je to naizgled jednostavno stvarana slika nije takva. Na tržištu rada vlada priličan kaos.
Već više od 30 godina nitko ne vodi računa o potrebama gospodarstva pa se studenti na fakultete upisuju gotovo pa stihijski.
Rezultat je takav da s jedne strane imamo velik broj obrazovanih ljudi koji ne mogu naći posao, a s druge strane moramo razmišljati o uvozu stručnjaka iz inozemstva kod pojedinih zanimanja.
I ove se godine ponavlja stara priča. Najveće su gužve na poznatim adresama, a jedan od najpoželjnijih, unatoče velikom broju nezaposlenih, je ekonomski fakultet.
U Hrvatskoj ekonomiju trenutačno studira čak 13 i pol tisuća studenata.
S druge strane Hrvatskoj nedostaje liječnika, profesora matematike, fizike i stranih jezika.
Deficitarni su i inženjeri gotovo svih struka, te građevinari, strojari i arhitekti.
Posebno se traže inženjeri informatike koji su ujedno i najbolje plaćena struka u Hrvatskoj. Od prosječne, plaća im odskače za čak 20%. Na godinu ih na fakultetima u Zagrebu i Splitu diplomira tek 600-injak, dok su potrebe za njihovom strukom dvostuko veće.
Unatoč mahnitoj potražnji za njihovim studentima, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu za ovu godinu predviđaju tek 650 upisnih mjesta.
No, za neke iznimno tražene struke ne postoji čak ni obrazovna institucija, pa se stručnjaci za upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj nemaju gdje ni školovati.