Demografski trendovi nisu obećavajući, najveći problem su radna mjesta - kako ćete potaknuti zapošljavanje?
Svjesni smo brojki, svjesni smo trendova. S jedne strane imamo rekordno nisku nezaposlenost, a s druge strane imamo i porast zaposlenosti, gdje imamo 55.000 više radnih mjesta nego prije dvije godine, no nema euforije oko toga, jer smo svjesni da je upravo padom granica i otvaranjem granica jedan dio mladih otišao u inozemstvo. Pitanje demografije je šire pitanje od samo radnih mjesta, uključuje i rad jedinica lokalne samouprave, uključuje i rad kolega. Kolegica Murganić je upravo od 1. srpnja podigla rodiljne naknade. Uključuje i politiku tržišta rada. Ono što mogu reći jest da smo politikom tržišta rada, premijer Plenković je u ožujku plasirao paket mjera - od mjere do karijere, njime upravo potičemo prvenstveno zapošljavanje u privatnom sektoru i pravo zapošljavanje, a sad radimo specijalizirane programe, upravo ciljane za zapošljavanje mladih, žena i osoba s invaliditetom.
Hrvatsku su napustili deseci tisuća ljudi, velikim dijelom mladi - što se radi da ih se zadrži?
Mogu reći da sam upravo u zadnja dva tjedna obišao osam županija, prvenstveno ruralnih područja, gdje smo promovirali program za zapošljavanje žena - zaželi. To je program od 400 milijuna kuna kojim ćemo zaposliti 3000 žena, s ciljem da one pomažu svaka četiri starija kućanstva i time ćemo osigurati skrb za 12.000 starijih kućanstava.
Interesa ima za to?
Interesa ima velikog. Također smo promovirali i program lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja od 73 milijuna kuna i ovaj paket mjera od milijardu i pol kuna, "Od mjere do karijere". Kad sve zbrojimo, u zapošljavanje smo ove godine izdvojili preko dvije milijarde kuna.
Demografi procjenjuju da bi u idućih 5 godina moglo doći do urušavanja mirovinskog sustava s obzirom na trend smanjenja broja zaposlenih u odnosu na umirovljene?
Svjesni smo i tih brojki. No, evo, rastom zaposlenosti, koja ipak ne prati toliko stopu nezaposlenosti i zato kažem da nema euforije, porastao je i broj odnosa radne snage i umirovljenika, s 1/1,16 na 1/1,23, ali stabilnost mirovina i stabilnost mirovinskog sustava će biti ključ i drugi mirovinski fond. U njemu je sad 86 milijardi kuna, a do 2040. će preko 90 posto BDP-a biti u njemu. On će garantirati da udio mirovina koje isplaćujemo iz proračuna, koji je sad 44 posto, lagano opada.
Broj nezaposlenih je pao, ali nije dovoljno narastao broj zaposlenih - koja je sudbina stručnog osposobljavanja s obzirom na kritike?
Kao što sam rekao, premijer je lansirao paket mjera "Od mjere do karijere" i upravo mu je cilj bio poticanje zapošljavanja u privatnom sektoru i trajno zapošljavanje. Strušno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, takozvani SOR, bilo je potrebno kad je bila kriza, kad mladi nisu mogli ući na tržište rada. Danas je to apsolutno druga situacija.
Ide li SOR dalje?
Ići će SOR dalje. 63 psoto SOR-a prošle godine je bilo u državnom i javnom sektoru. Evo, prvi rezultati mjera paketa "Od mjere do karijere" ukazuju da potpore za zapošljavanje, koje su privatni sektor i koje idu na trajno zapošljavanje, smo učetverostručili u prvih šest mjeseci u odnosu na prošlo razdoblje, odnosno povećali smo za 2500 korisnika, a broj korisnika SOR-a je pao za 40 posto. ono što nam sad slijedi jest izrada sustava pripravnika.
Kako riješiti sve češći problem, a to je nedostatak radne snage? Hoćete li i koliko povećavati kvote za uvoz radne snage?
Kvote za uvoz radne snage krenuli smo gledati sektorski. prvo smo napravili sastanke s turističkim sektorom u kojem smo uvidjeli da smo usred sezone i u kojem smo uvidjeli da postoje domaće radne snage koje možemo aktivirati i upravo se Hrvatski zavod za zapošljavanje fokusirao na to i rezultati koje dajemo su dobri, a s edukacijom i prekvalifikacijom ljudi ćemo krenuti za slijedeću sezonu već od jeseni. Građevinski sektor je skroz druga priča i tu nemamo dovoljno domaće radne snage na tržištu. Imali smo prošli tjedan sastanak sa sindikalcima i poslodavcima i evo najava, da smo upravo samo za građevinski sektor u proceduru uputili povećanje kvote za 2000 radnih mjesta, ali samo za građevinski sektor, kako bi opravdali investicije koje je građevinski sektor preuzeo i kako bi on mogao investicije koje kreću najesen otvoriti i realizirati.
Što mogu očekivati i ostali sektori? I oni se žale.
Ostali sektori, kažem, gledat ćemo sektor po sektor i zasebno ćemo analizirati. Prvenstveno ćemo gledati da aktiviramo hrvatsku radnu snagu, da napravimo programe prekvalifikacija. Upravo program "Od mjere do karijere", usavršavanja, u njemu je dodatno ojačano sa 145 milijuna kuna. To dajemo u edukaciju i ono što nećemo moći osigurati na domaćem tržištu rada ćemo podići kvote.