One su na temelju 10-ak kriterija, razvrstane u četiri kategorije, što je pak temelj za proces akreditacije bolnica koji će pokazati stvarnu kvalitetu njihove usluge. U prvu kategoriju tako ulaze gotovo sve najveće hrvatske kliničke bolnice, a to su KBC Zagreb, KBC Sestara milosrdnica, KBC Split, Osijek i Rijeka te kliničke bolnice Dubrava i Merkur.
U drugu kategoriju županijskih bolnica koje imaju regionalni značaj, ušlo je pet bolnica - KB Sveti Duh te opće bolnice u Zadru, Varaždinu, Dubrovniku i Slavonskom Brodu. Iznenađenje zbog svrstavanja njegove bolnice u tu kategoriju novinarima je izrazio ravnatelji KB Sveti Duh Miran Martinac, koji smatra da je ona tu svrstana neopravdano prema starim podacima, koje će, kako je rekao, pokušati razjasniti na sastanku s ministrom idući tjedan.
>> KBC Split i KBC Zagreb pacijentima najdraže bolnice
Trinaest županijskih bolnica dobilo je rješenja o trećoj kategoriji, a riječ je o općim bolnicama Pula, Sisak, Koprivnica, Virovitica, Vukovar, Vinkovci, Karlovac, Zabok, Gospić, Šibnik, Čakovec i Požega i Bjelovar.
U četvrtu kategoriju svrstane su pak bolnice lokalnog karaktera u Novoj Gradiški, Ogulinu, Pakracu, Našicama i Kninu.
'O kategorizaciji bolnica razgovaralo se duže od 20 godina, a mi ćemo je provesti u ovom mandatu prema jasnim i provjerljivim kriterijima', izjavio je ministar Milinović dodavši kako je ovime otvoreno i natjecanje bolnica za razvoj i pružanje što bolje usluge pacijentima.
Što ovo znači za pacijente, ministar je pojasnio na primjeru jedne operacije. 'Ako se to radi u bolnici A i neka je ona u kategoriji 1. I ako se to isto radi u bolnici B, a ona je kategorija 3, ovom akreditacijom će pacijenti znati da tu uslugu mogu dobiti jednako kvalitetno u bolnici A koja je u 1 kategoriji i bolnici B koja je u 3 kategoriji', rekao je Milinović.
Milinović je naglasio da kategorizacija ustanova nije ocjena kvalitete njihova rada jer se ona provodila prema kriterijima koji se odnose na broj ugovorenih djelatnosti i broj liječnika i medicinskih sestara po postelji, razini i opsegu usluga koja pruža, broju ugovorenih kreveta i gravitaciji bolesnika, broju bolnica u županiji, te provedbi nacionalnih programa, sveučilišnoj i nastavnoj bazi te broju referentnih centara koji u bolnici djeluju.
Kategorizacija bolnica važni je dio zdravstvene reforme zbog koje je sustav, rekao je Milinović, stabilniji nego ikad a ukupni dugovi u zdravstvu smanjeni za tri milijarde kuna.
Dugovi HZZO-a prema dobavljačima su, prema ministrovim riječima, u 2010. kriznoj godini smanjeni sa 2,1 milijardu kuna na svega 18 milijuna kuna, dok su dugovi bolnica, zahvaljujući financijskoj disciplini koju ravnateljima nije bilo lako održati, smanjeni sa 2,3 na 1,3 milijardu kuna.
Od početka reforme HZZO je, nastavlja ministar, podmirio i svih 170 milijuna kuna duga prema gospodarstvu, dok su bolovanja smanjena za 25 posto ili za 250 milijuna kuna. Milinović je kazao i kako je danas raspisan natječaj za nabavku 128 novih vozila hitne medicinske pomoć u sklopu reforme te djelatnosti.(HIna)