Je li plan za komunalnu obnovu Vukovara plan lijepih želja ili uistinu novac postoji u proračunu?
Ne, plan je rađen duže vrijeme. Ministarstvo prometa mora i infrastrukture s drugim ministarstvima i državnim tvrtkama koordiniralo je izradu tog programa. Njegova ukupna vrijednost je milijardu i 440 milijuna kuna. To nije plan lijepih želja. Već postoje određena sredstva u samim tvrtkama i u proračunima ministarstva.
Znači, već se nešto gradi?
Da, mnogi ti projekti su već i krenuli. Najveći projekt među njima je obnova pruge Vinkovci-Vukovar za koju smo potpisali ugovor o bespovratnim sredstvima, natječaj je raspisan. Za nekoliko dana će se donijeti odluka o odabiru i kreće obnova.
Gdje će Vukovarci 2022. vidjeti najveću promjenu?
Ovo je plan obnove komunalne i elektro-energetske infrastrukture, u cestovnu, prometnu, željezničku, vodno-gospodarsku infrastrukturu.
Bolja povezanost s Hrvatskom?
Apsolutno.
Kreće restrukturiranje željeznica, znači li to otpuštanje u HŽ-u?
Nakon restrukturiranja cestovnog sektora, krećemo u restrukturiranje željezničkog sektora. To će biti veći izazov o cestovnog sektora. Znamo kako danas izgleda željeznički sustav u Hrvatskoj, osim gradnje velikih projekata koja je krenula, potrebno je restrukturirati čitav sustav.
Znači li to otpuštanje ili otpremnine?
Ne mogu još govoriti o otpuštanju. Osigurali smo ako do toga dođe i sredstva za otpremnine, ali to treba gledati kao restrukturiranje cijelog sustava, od gradnje velikih infrastrukturnih projekata, nabave novih vlakova i smanjenja troškova u tvrtkama.
Vi nemate radnike koji će vam početi graditi te pruge. Bojite li se tog problema?
Nismo došli do te razine. S premijerom sam bio na obilasku istarskog ipsilona. Uglavnom su tamo uključeni hrvatskih podizvoditelji. Jedan od njih je došao i rekao da ima dovoljno projekata i hvala na tome, ali nema dovoljno ljudi koji će ih odraditi.
Dugo Selo-Križevci se gradi od 2013. Već se dva puta izvođač tražio. Vi imate problem. Bio je u turizmu, sad je problem u građevinarstvu.
Vlada je donijela odluku za kvote u graditeljstvu. Omogućeno je više od 17.000 dozvola da ljudi mogu doći izvana. Vlada čini sve da taj problem riješi. Rezultati su već konkretni.
Znači li to da će svake godine iz inozemstva u građevinarstvo dolaziti sve više radnika iz inozemstva?
I to je jedno od rješenja. Drugo je da se povećaju plaće u građevinskom sektoru i dio ljudi koji je otišao, da se polako vraća natrag.
Mislite da građevinari imaju novac da plate radnike?
Ovo su veliki projekti, iznose više od milijardu kuna. Dio toga će biti usmjeren i na povećanje plaća. Nakon dugo vremena krize moraju razmišljati o tome, oni već i dižu plaće.
Jadrolinija je dobila tužbu od Nizozemaca. Postoji li procjena koliko bi to moglo koštati?
Ne mogu govoriti, jer je to stvar pravosuđa. Tužba je došla, to znamo. U ovom trenutku štete nema za tvrtku. Vidjet ćemo kako će se odvijati taj sudski spor.
Gdje je taj direktor koji je to prvo ugovorio pa otkazao posao s Nizozemcima?
Napravili smo određene kadrovske promjene u Jadroliniji.
Gdje je taj čovjek?
Dva članova uprave više nisu, raspisali smo natječaj za nove. Predsjednik uprave je još uvijek tamo. U ovom trenutku štete nema.
Da raščistimo, čovjek koji je sklopio pa raskinuo ugovor s Nizozemcima je predsjednik uprave Jadrolinije?
Je.
Vama je to normalno?
Ponavljam. Nema štete u ovom trenutku. Jadrolinija je išla u postupak nabave četiri broda. Donijela je odluke u odabiru. Jedan brod je isporučen. Za druge je natječaj poništen. To su legitimne odluke uprave.
Jeste li vi bili informirani, jeste li bili za taj koncept?
Svoje sam o tome rekao kada je bilo vrijeme za to. Ponavljam, štete još uvijek nema za tvrtku. Vidjet ćemo što će reći sud.
Ako će biti štete?
Ako će biti štete, bit će i odgovornosti.
On će biti smijenjen ako nam dođe na naplatu?
To ste Vi rekli.
A Vi ćete to napraviti?
Vidjet ćemo.
Koliko već godina ne možete imenovati direktora Croatia Airlinesa? Produžujete im svakih šest mjeseci.
Jesmo i raspisat ćemo natječaj. Croatia Airlines je vraćen na popis strateških tvrtki. Vlada je donijela odluku o pronalasku strateškog partnera, povjerenstvo se sastalo prošli tjedan. Sastanak je bio jako dobar. Odabran je financijski savjetnik.
Koliko oni još mogu preživjeti bez strateškog partnera?
Dugoročno – teško.
Godinama?
Ne mogu kalkulirati s godinama. Ali nisu u situaciji da će to biti sutra.
Koliko bi prodali?
U nacionalnom programu reformi je to predviđeno za kraj godine. Vjerujem da ćemo to pripremiti do kraja godine.
Imate li vi neku uspješnu tvrtku? Ovo je sve gotovo na respiratorima.
Nije baš tako. Imamo mi puno uspješnih tvrtki.
Od strateškog značenja.
Imamo sve zračne luke. Ove godine ćemo otvoriti dvije zračne luke, jedna u Splitu, jedna u Dubrovniku.
Koja se sama financirala, u Splitu, modernizirala.
Nije se financirala sama. Dvije godine za redom ih je država oslobodila dobiti. Oni nisu dobit vratili u proračun nego su to ulagali. Tu je velika zasluga Vlade da se dobit ne vraća u državni proračun. Osim zračnih luka imamo i Hrvatske ceste koje provode velike infrastrukturne promjene, HAC koji je prošao uspješno restrukturiranje.
Nisu vam baš uspješne Hrvatske ceste - još jednom je pao natječaj za odabir izvođača.
Nije pao, ponavlja se. Vraćena je odluka ponovno na odabir.
To je već drugi puta.
Nije po drugi puta.
Jeste li očekivali takvo što i po planu jeste li u rokovima da s Kinezima kada oni završe most, da pristupne ceste budu gotove.
Ne. Žalbe i odluke državne komisije ne mogu komentirati. Ne mogu na njih ni utjecati. Naravno da bih volio da tih žalbi nema i da nema takvih odluka. Hrvatske ceste su kalkulirale je postupak za sve faze Pelješkog mosta, odluka o odabiru za drugu fazu će se donijeti vrlo brzo. Nakon toga opet je moguća žalba. Ne možemo na nju utjecati. Ali ako žalbi ne bude, ako bude odbačena, zaključit će se ugovor o gradnji.
Jeste li za to da se Kinezima da u koncesiju pruga Zagreb-Rijeka ili da to radimo iz europskog novca?
Bolja je varijanta da to gradimo novcem europskih fondova, jer su to bespovratna sredstva.
Bi li EU dopustila da s Kinezima napravimo koncesiju, a da nam Europa da novac?
Ne možemo govoriti s kim ćemo napraviti koncesiju jer moramo raspisati natječaj.
Ministar Horvat je već rekao.
Ne znam što je kolega Horvat rekao, ali mi moramo raspisati natječaj za koncesiju za građenje i upravljanje bilo kojom dionicom, bilo pruge ili ceste. Vidjet ćemo tko će se javiti. Bolja varijanta bi bila graditi prugu europskim fondovima.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr