"Ako i danas neki od predstavnika države izbjegavaju imenovati nosioce te ideje i odgovornost za njihove zločine prebacuju na silu Osovine, možemo li mi danas koji se ovdje okupljamo doživjeti ovo mjesto stradanja uz ovakav postav muzeja i ovakav program njegova rada? Znamo li kako su nastala ova dva jezera, gdje to možemo vidjeti? Zapitajmo se može li naše društvo prepoznati znakove narastanja atmosfere fašizacije i nacizacije. Hoćemo li smoći snage da prozovemo one koji proizvode strah i promoviraju netoleranciju, koji rade na zaboravu umjesto na oslobođenju i iskupljenju zbog strahote koja se dogodila i na ovom mjestu", poručio je Pupovac okupljenima u Spomen-područja Jasenovac.
Naglasio je kako je prije 70 godina Europa ujedinjena u antifašizmu pobijedila nacistički režim i njegove kvislinške režime poput ustaškog. "Tada su Europljani znali što je nacifašizam, a danas i nakon 70 godina zbog onih 600 koji su krenuli u proboj i onih sto tisuća žrtava ovog logora treba postaviti pitanje znamo li mi današnji što je nacifašizam, znamo li ga prepoznati i znamo li kada mu treba reći ne", istaknuo je.
Kolinda nije došla već poslala Branka Lustiga, građani ga prvo izviždali pa mu pljeskali
Zapitao se i mogu li znati učenici u hrvatskim osnovnim školama da je u Jasenovcu postajao dječji logor u kojem je usmrćeno 20 tisuća djece do 14 godina. "Znaju li za druge logore za djecu poput onoga u Sisku, Jastrebarskom, Križevcima i Đakovu u koje su dovođena srpska i židovska djeca, koja su izgladnjivana i usmrćivana samo zato što su im roditelji bili Židovi ili Srbi. Znaju li da romska djeca nisu imala ni tu logorsku privilegiju, nego su zajedno s roditeljima odmah vođena na stratište", rekao je Pupovac.
"Može li se znati što se ovdje događalo ako će se davati više prostora onima koji tvrde da je ovo komunističko-jugoslavenska izmišljotina", upitao je i pozvao na čuvanje sjećanja na strahote Jasenovca i "još strašniju zamisao države kakva je bila ustaška NDH, ukoliko ni predstvanici pravosuđa ni mnogi u politici ne vide ništa sporno, a kamoli opasno u stadionskom skandiranju za 'Za dom spremni'", istaknuo je.
Komemoraciji je, kao osobni izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, nazočio proslavljeni filmski producent i dvostruki oskarovac Branko Lustig, koji je kao dijete bio u koncentracijskim logorima Auschwitz i Bergen-Belsen.
Upozorio je kako ljudi i nakon 70 godina jednostavno prelaze preko jasenovačkih zločina, te da stoga učestalo podsjeća mlade na ta strašna vremena, prikazuje filmove, a želja mu je snimiti film o zločinima na Balkanu. "Činim sve što je moguće da ljudi shvate da su tu bile ustaške jedinice, da su njemačke jedinice u NDH pisale i slale note gdje su molili naše ljude da ne budu tako okrutni u logorima, da ih to smeta jer ljudi bježe u partizane", kazao je.
"Ne može se kazati da nije bilo fašizma, da nije bilo ustaša, da nije bilo zločina. Pa ljude su klali na samom koraku, čak su i prema zvjerima bili ljudskiji nego prema ljudima. Zato vas molim da kad odete odavde da ponesete to sa sobom u duši i svima kojima možete govorite o tim zvjerstvima", poručio je okupljenima.
Predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac Nataša Mataušić rekla je kako je svaka stopa ove jasenovačke livade natopljena krvlju logoraša. "Svaka stopa ove livade danas vrišti - ne zaboravi kako se to nikad ne bi ponovilo", naglasila je.
Okupljenima se obratioo i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin, koji je rekao kako hrvatski narod nije prihvatio kvislinški režim NDH, već se odazvao pozivu antifašističkih snaga na oružani ustanak protiv stranih okupatora i domaćih kvislinških režima. "Bilo je teško, ali konačna pobjeda svrstala je Hrvatsku na stranu saveznika i isprala sramotu koju joj je nanio ustaški režim", rekao je i pozvao na stalno podsjećanje na užase ustaškog režima, jer se "nad Hrvatskom se i danas nadvija opasnost fašizacije". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook