U dokaznom postupku, kako je navela predsjednica sudskog vijeća Snježana Mrkoci, "na nedvojben je način utvrđeno da je Miljević kao pripadnik nelegalnih srpskih paravojnih postrojba 21. rujna 1991. iz zatvora u Glini izveo zatočene hrvatske civile Antu Žužića, Milana Litrića, Borislava Litrića i Janka Kaurića, predao ih drugim pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi koje su ih odvele na brdo Pogledić iznad Gline, gdje su likvidirani hicima iz vatrenog oružja".
Miljeviću je produžen pritvor do pravomoćnosti presude.
Kako je rekla Mrkoci, dokaznim sudskim postupkom nedvojbeno je utvrđeno da je Miljević počinio ratni zločin nad četvero hrvatskih civila, a sudsko vijeće nije imalo dvojbi o njegovoj krivnji.
Iz iskaza ispitanih svjedoka, zatočenih logoraša zatvora srpske paravojske u Glini, te iskaza stražara tog zatvora Dražena Baždara, Đure Šimunovića i Dušana Čelapa, proizlazi da su četvorica civila Ante Žužić, Milan i Borislav Litrić i Janko Kaurić u to vrijeme bili zatočeni u glinskom zatvoru.
"Da ih je iz zatvora u Glini izveo Miljević, proizlazi iz iskaza
svjedoka Pavla Štajduhara, Zorana Kotnika i Ivice Perekovića, koji su Miljevića prepoznali na ratnoj fotografiji iz sudskog spisa, te na suočavanju tijekom suđenja", rekla je predsjednica sudskog vijeća Mrkoci.
Kao otegotnu okolnost sudsko je vijeće Miljeviću uzelo to što je "znao da će odvedeni civili biti likvidirani na Poglediću", te što je znao da su oni uhićeni i zatočeni radi osvete za smrt dvojice pripadnika srpskih paravojnih postrojbi.
Sudsko vijeće je prilikom utvrđivanja visine kazne uzelo u obzir višu životnu dob Miljevića, da do sada nije bio osuđivan, da je njegovo ponašanje bilo usklađeno s pozitivnim zakonskim propisima, te što nije utvrđeno da je osobno sudjelovao u likvidacijama četvero hrvatskih civila.
"Optuženom je izrečena primjerena kazna, jer je riječ o četiri
civilne osobe koje su likvidirane bez ikakvog razloga; oni nisu bili konfrontirani s okupacijskim vlastima, nisu bili neprijatelji, nisu bili naoružani ni kod uhićenja, ni kod zatočenja, a ni kod
likvidacije", navela je predsjednica sudskog vijeća Mrkoci.
Nakon proglašenja presude, nepravomoćno osuđeni Miljević pokušao se obratiti sudskom vijeću prigovorivši "da u zapisnik s glavne rasprave, na kojoj je iznio svoju obranu, nije unesen njegov govor", ali ga je predsjednica sudskog vijeća Mrkoci prekinula i upozorila da nema pravo na riječ i da će prigovore navesti u svojoj žalbi.