Tema o kojoj je govorio premijer bio je ‘Europska razvojna kriza i hrvatsko članstvo u EU: izazovi, šanse i rizici’ a izazvala je veliku pozornost nastavnika i studenata te visoke privatne škole koji su Milanoviću postavili i više pitanja.
Rekavši da će svoje izlaganje usredotočiti na iznošenje teza, premijer Milanović je kao prvu tezu spomenuo da Hrvatska treba ‘izbjeći zamku srednjega dohotka u koju je desetljećima zapletena kako bi možda mogla postati zemlja visokoga dohotka’. Smatra da bi tu zamka Hrvatska mogla izbjeći jedino ako se počne raditi puno pametnije i ozbiljnije kako bismo zadržali postojeći standard i dohodak.
Pri tomu, rekao je, treba razmišljati dugoročnije i raditi na temelju toga dugoročnijega promišljanja. S tim u vezi osvrnuo se i na sadašnju krizu u nekim zemljama EU-a rekavši kako je prije pet godina izgledalo kako nema velike razlike između zemalja EU-a. Ipak, da je netko to stanje ozbiljno analizirao vidio bi da postoji razlika između zemalja juga Europe koje pripadaju tzv. zemljama visokoga konteksta od zemalja sjevera Europe koje su zemlje tzv. niskog konteksta i funkcioniraju transparentnije. Premijer 'vidi' Hrvatsku negdje u sredini koja, kako je rekao, ‘nije zlatna već blago posrebrena’ i za koju ćemo morati puno raditi.
S tim u vezi ukazao je i na demografsku situaciju u Hrvatskoj gdje su stariji ljudi gotovo najbrojnija kategorija stanovništva, a ‘demografska dividenda’ zabilježena je prije nekoliko desetljeća kada je najveći dio stanovništva bio u dobi od 30 do 55 godina. Istaknuo je da ne treba smetnuti s pameti da mirovine najvećim dijelom zarađuju oni koji rade. Milanović je ocijenio da se bogato društvo kojemu težimo neće moći ostvariti bez otvorenih i demokratskih političkih i gospodarskih institucija te inovativnoga pristupa privatnog sektora. Istaknuo je postoje modeli po kojima se to može postići te spomenuo primjer Finske, ali i ustvrdio da Hrvatska treba tražiti svoja rješenja.
Milanović za ukidanje birokratskih prepreka kod ulaganja
Za birokratske prepreke s kojima se susreću domaći i strani ulagači u Hrvatskoj ukazalo je premijeru Zoranu Milanoviću nekoliko sudionika današnjega foruma ‘Razgovori o Europi’, održanoga na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM), a premijer se zauzeo za ukidanje tih birokratskih barijera.
Premijer Milanović bio je danas prvi gost na novopokrenutom forumu ZŠEM-a ‘Razgovori o Europi’ gdje je po svom izlaganju o izazovima i šansama koje su pred Hrvatskom koja je pred vratima Europske unije (EU) odgovarao i na niz pitanja sudionika, među kojima i o ulaganjima te preprekama s kojima se susreću oni koji žele ulagati u Hrvatsku. Povratnik iz Australije te mladi poduzetnik iz Hrvatske iznijeli su svoja iskustva i administrativno-birokratske poteškoće s kojima su se u susreli u svojim nastojanjima da otvore privatne tvrtke u Hrvatskoj, pa je tako povratnik iz Australije rekao da su mnogi povratnici požalili što su uopće pokušali ulagati u Hrvatsku, što je svojim primjerom potvrdio i poduzetnik iz Hrvatske.
Gosta iz Srbije zanimalo je pak postoji li mogućnost da se kroz poboljšavanje odnosa između Hrvatske i Srbije otvori prostor i za moguće ulagače iz Srbije te podržava li Hrvatska ulazak Srbije u EU. Premijer Milanović izrazio je nedvojbenu potporu ulasku Srbije u EU rekavši da je to i hrvatski interes budući da je, dodao je, Srbija za Hrvatsku prirodan prostor robne razmjene.
Smatra da bi Hrvatska doista trebala postati otvorena za sve investitore koji će poštovati njezine zakone. S tim u vezi spomenuo je primjer svojih prijatelja koji su se školovali u Hrvatskoj, a u SAD-u pokrenuli privatne poslove i, poštujući američke zakone, ostvarili lijepu dobit. Jedno od pitanja bilo je i hoće li članstvo Hrvatske u EU-u biti prepreka za azijska ulaganja u našu zemlju na što je premijer Milanović odgovorio da na to ne utječe i nije presudno članstvo Hrvatske u EU-u.
Na pitanje pak hoće li Vlada ulagati u proizvodnju i tako otvoriti nova radna mjesta za brojne nezaposlene Milanović je odgovorio da će Vlada svakako poticati i stvarati mogućnosti za pokretanje proizvodnje, ali da su prošla vremena kada je država otvarala poduzeća. (Hina)
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.