Nakon potpisivanja Milanović je izjavio kako je to važan doprinos Vlade i države kojim se poboljšava materijalni status zagrebačkog Sveučilišta istaknuvši kako su najbitniji ljudi.
"Zgradama i prostorom se to pitanje ne može riješiti, jer je ulaganje u ljude najvažnije kako bi Sveučilište bilo moderno, svjetsko, među prvih 500 ili 300 ako je moguće, jer je 300 sveučilišta jedan promil svjetskih sveučilišta", rekao je Milanović.
Milanović: Presuda Sanaderu je šokantna
Rektor Bjeliš zahvalio je na pomoći da se projekt kampusa Borongaj konačno dovrši, jer ga se dugo pripremalo. Novi kampus nisu samo zgrade nego će to biti sasvim novi koncept sveučilišnog, akademskog i istraživačkog rada, naglasio je Bjeliš ocjenivši kako je to jedan od ključnih projekata za Zagreb i cijelu Hrvatsku.
Pred nama je velika odgovornost i zadaća da u kontinuitetu nastavimo inicijativnije i intenzivnije kako bi se dkampus ovršio, kazao je Bjeliš. Radi se o 130 milijuna eura i nadamo se da to možemo prikupiti uz podršku resornog ministarstva i Vlade te kroz natjecanje za novac iz europskih fondova, rekao je Bjeliš.
U kampusu Borongaj do sada je obnovljeno dosta starih vojnih objekata i sada je tamo nešto više od 5.000 studenata, dodao je. Bjeliš je napomenuo da treba dovršiti studiju izvodljivosti, kako bi se otklonila posljednja zapreka za natjecanje za novac iz europskih fondova, jer je do sada povučen tek manji dio sredstava za izgradnju bio centra u kampusu.
Osim borongajskog kampusa u planu je, među ostalim, varaždinski kampus za koji se radi studija izvodljivosti, kampus za likovne umjetnosti u Ilici, sjeverni kampus (PMF), zapadni kampus (Kineziološki fakultet koji će za sveučilišne igre 2016. biti obogaćen novim sadržajima) te inovacijski centar koji je je dobio potporu za rad na studiji izvodljivosti.
Na upit o novom konceptu izdvajanja pratećih djelatnosti - spin off (u tvrtku u državnom vlasništvu) umjesto outsourcinga Bjeliš je rekao kako bi trebalo vidjeti što to konkretno znači, jer razne zemlje imaju razne načine organiziranja takvih administrativno - servisnih i drugih službi.
Ima raznih sustava i ne odbacujem apriorno ni jedan, ali tu ima puno raznih aspekata. Na Sveučilištu smo o tome razmišljali i pomoglo bi nam ako bi se Vlada i resorno ministarstvo o tome jasnije odredili. I mi bismo rado objedinili sveučilišne službe u servisni sektor koji bi opsluživao cijelo Sveučilište, kazao je Bjeliš. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook