Milanović se drugog dana svog službenog posjeta Crnoj Gori sastao s predstavnicima hrvatske manjine u toj zemlji, mahom iz Kotora, Tivta, Bara i Podgorice.
Izrazio je zadovoljstvo što se ovaj put u crnogorskoj prijestolnici okupio najveći broj ljudi tijekom njegovih mandata premijera i predsjednika.
„Od svih hrvatskih zajednica u susjednim državama koje su autohtone, matične i vezane za zemlju maticu, snažnije nego one malo udaljenije, poput manjina u Austriji i Slovačkoj, u Crnoj Gori je situacija trenutačno nekako najstabilnija, da ne kažem najnormalnija”, rekao je Milanović okupljenim Hrvatima.
„Nažalost, tako nije ni u BiH ni u Srbiji. U Crnoj Gori to funkcionira nešto bolje i u tome sigurno postoji zasluga i hrvatske zajednice, vas kao lojalnih i zrelih građana Crne Gore – ljudi koji su istovremeno vezani za Hrvatsku, ali i crnogorskih vlasti. Neka tako i ostane.”
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i hrvatski zastupnik u crnogorskoj skupštini Adrijan Vuksanović za HINA-u je rekao da ga „raduje ta konstatacija predsjednika” te da je ona nadahnuće za daljnji rad.
Vuksanović je rekao da je svaki dolazak nekog hrvatskog dužnosnika u Crnu Goru veoma važan za hrvatsku zajednicu „jer joj u ovim turbulentnim okolnostima daje snagu i vitalnost”. Zahvalio je Zagrebu na „cjelokupnom tretmanu” koji ima prema Hrvatima u Crnoj Gori, „posebno senzibilnim na sve oblike turbulencija koje dolaze s razina državne politike”.
Takve „turbulencije” mogle su se dan prije čuti i u crnogorskoj skupštini tijekom "antihrvatske histerije" zastupnika Milana Kneževića, rekao je Vuksanović i dodao da takva retorika podsjeća na devedesete.
Hrvatski zastupnik time se referirao na Kneževićev govor na premijerskom satu u kojem je prijetio hrvatskom ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu te rekao da će Hrvate „koliko god da bježe od sebe stići zločini – Jasenovac, crkva u Glini i logori za djecu”, prenijeli su crnogorski mediji.
Knežević, proglašen personom non grata u Hrvatskoj u srpnju prošle godine, pozvao je da se to u Crnoj Gori učini i za hrvatskog šefa diplomacije. Kazao je da će ga „prvi sačekati kad idući put dođe u Crnu Goru i vratiti ga s Debelog Brijega kad se bude izrugivao žrtvama.”
Crnogorskom zastupniku sporna je nedavna izjava Grlića Radmana da Lora u Splitu nije bila logor, nego istražni zatvor u kojem su počinjeni zločini koje je Hrvatska procesuirala. Ta je izjava zasmetala i crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću, koji ju je kritizirao dan prije tijekom susreta s Milanovićem.
Hrvatski predsjednik tada je rekao da je Lora bila „neka vrsta logora”, a da je na hrvatskom pravosuđu da procesuira tamošnje zločine, što ono „sporo, ali dosadno i uporno” ipak čini.
Lora je vojni zatvor u Splitu u kojem je Hrvatska vojska od 1992. do 1997. godine držala zarobljene neprijateljske vojnike, ali i neke civile.
Hrvatska je 2022. godine zbog ratnog zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima u vojnom istražnom zatvoru Lori na osam i pol godina nepravomoćno osudila zapovjednika zatvora Tomislava Duića, a stražara Emilija Bungura na četiri godine i deset mjeseci.
U slučaju poznatom kao Lora 2 zbog ratnog zločina protiv civila ranije su osuđeni čuvari Tonči Vrkić na deset godina te Ante Gudić i Anđelko Botić na po osam godina zatvora.
Vuksanović je, komentirajući Kneževićevo obraćanje, rekao da je „za razliku od devedesetih hrvatska zajednica u Crnoj Gori organizirana, a Hrvatska nije ranjena ratom, već joj je itekako stalo do Hrvata u Crnoj Gori”, što je njemu „prvenstveno emocionalno, a onda i s razine pragmatike važno”.
Milanović se nakon susreta s hrvatskom zajednicom sastao i s Hrvatsko-crnogorskim poslovnim klubom. Kasnije u četvrtak položit će vijenac ispred Spomenika Partizanu borcu, a potom s Milatovićem održati predavanje studentima na Fakultetu političkih znanosti.
Dan prije se, osim s crnogorskim kolegom s kojim je poslao poruku važnosti dobrosusjedskih odnosa dviju zemalja, susreo i s premijerom Milojkom Spajićem.
This browser does not support the video element.