Danas više nije pitanje treba li djelovati, poručio je Zmajlović ustvrdivši kako je energetska učinkovitost prepoznata kao najisplativiji i najučinkovitiji način borbe protiv klimatskih promjena i za održivi razvoj.
"Borba protiv klimatskih promjena prepoznata je kao globalni, europski i nacionalni prioritet, stoga ima ključnu ulogu u svim sektorima i politikama", naglasio je Zmajlović na okruglom stolu "Prilagodba klimatskim promjenama" u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.
Istaknuo je da energetska učinkovitost ima značajan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a istovremeno se kroz takve projekte omogućuje otvaranje zelenih radnih mjesta, poticanje inovativnosti i podizanje konkurentnosti.
O klimi na Zemlji - 'U slijepoj smo ulici, vrijeme nam istječe'
"Hrvatska Vlada prepoznala je značaj energetske učinkovitosti, pa su od 2012. pokrenuti projekti ukupne vrijednosti 1,9 milijardi kuna", naglasio je ministar.
Posebno su važni projekti energetske obnove u zgradarstvu jer zgrade troše 40 posto ukupne količine energije, a pokrenuti su i programi energetske obnove javnih zgrada, obiteljskih kuća i višestambenih zgrada.
Energetska učinkovitost provodi se i u prometu odakle dolazi 25 posto emisija stakleničkih plinova, a među mjerama za čistiji transport su uvođenje nižih trošarina za ekološka vozila, sufinanciranje zelenog javnog transporta, te kupnje električnih i hibridnih vozila.
Sljedeće godine bit će donesena i Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. kojom će po sektorima biti određene dugoročne mjere i ciljevi za prelazak na niskougljično gospodarstvo, najavio je Zmajlović.
EU je globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena koji u tu svrhu izdvaja 180 milijardi eura u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, što je 20 posto proračuna.
Nedavno su predstavljeni novi ambiciozni ciljevi EU, koje je podržala i Hrvatska - smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 posto, povećanje udjela obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije za 27 posto i energetske uštede od 27 posto do 2030. godine.
Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić ocijenio je da će izazovi klimatskih promjena u budućnosti biti još izraženiji.
"Sudeći prema završnom izvješću Međuvladinog odbora za klimatske promjene, one donose više rizika nego prilika. Temperatura atmosfere i oceana i dalje raste, ledene kape i ledenjaci se smanjuju, razina mora raste, a ekstremni vremenski i klimatski događaji sve su češći i intenzivniji", istaknuo je Čačić.
Ova je godina, jednako kao i prethodna, širom svijeta pokazala dramatične učinke suša, toplinskih valova, poplava i tropskih ciklona na ljude i materijalna dobra, a u Hrvatskoj su to u niz navrata pokazale poplave dramatičnih razmjera po sudbine desetaka tisuća ljudi, kaže Čačić. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook