"Zahtjev je odbijen jer je postupkom glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu struka utvrdila kako nije moguće isključiti negativne utjecaje niti provesti mjere ublažavanja utjecaja koje bi ih svele na prihvatljivu razinu", rekao je Zmajlović za javni televizijski servis.
Istaknuo je da je područje izvora Omble vrlo specifično, vrlo rijetko i u smislu bioraznolikosti vrlo važno te da bi, s druge strane, utjecaj hidroelektrane Ombla na energetski sustav Hrvatske bio zanemariv.
"Meni kao ministru je važno da sam omogućio da se u miru, usprkos silnom medijskom pritisku, donese stručna, utemeljena odluka. Stav ove Vlade je da zaštita okoliša i gospodarski razvoj mogu ići zajedno i to pokazujemo na konkretnim primjerima. Ako to nije moguće, ako neki zahvat nije moguć bez trajnog oštećenja za okoliš, onda se oni ne smiju dopustiti. Ovom odlukom pokazujemo da ne podliježemo pritiscima ili lobiranjima, nego preispitujemo je li nešto moguće bez ugrožavanja prirode ili nije moguće ni uz najviše ekološke standarde", kazao je Zmajlović.
Državni zavod za zaštitu prirode negativnim mišljenjem 'potopio' HE Omblu
Planirani zahvat HE Ombla, nalazi se unutar područja ekološke mreže, na području špiljskog sustava 'Vilina špilja – izvor Omble' koji je jedan od devet podzemnih objekata uključenih u područje ekološke mreže 'Paleoombla-Ombla' radi zaštite i očuvanja ciljnog staništa 'špilje i jame zatvorene za javnost'. Špiljski sustav Vilina špilja-izvor Omble nalazi se na najsjevernijem dijelu zaštićenog područja Omble te na krajnjem istočnom dijelu Paleoomble. Predstavlja, ističu iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, složeni geološko-hidrološko-geomorfološki sustav koji se sastoji od krških izvora i složenog spleta špiljskih kanala te podzemnih građevina.
Do sada je na prostoru utvrđeno 160 vrsta od kojih su 67 špiljske vrste. Špiljski sustav Vilina špilja-izvor Omble nalazi se na popisu međunarodno važnih podzemnih skloništa za šišmiše. U gornjoj etaži obitava sedam vrsta šišmiša. U špilji obitava i globalni endem popovska gaovica, vrsta slatkovodne ribe koja ima status ugrožene vrste, a glavni razlog ugroženosti je uništavanje njenih prirodnih staništa i usko područje rasprostranjenosti.
Već kroz mišljenje Državnog zavoda za zaštitu prirode koje je Ministarstvu dostavljeno u veljači, istaknuto je da se ne može s dovoljnom pouzdanošću izvesti zaključak da izvođenje zahvata neće negativno utjecati na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže, podsjećaju iz resornog ministarstva. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook