Nismo baš naviknuli na ovakav olujan vjetar i na kontinentu, postavlja se pitanje - otkud se stvorio?
"Vjetar inače nastaje kao posljedica strujanja zračne mase s jednog područja na drugo. Razlog ovoj situaciji danas brzo je premještanje ciklone istočnom Europom prema jugu, i istodobno jačanje jedne stabilne zračne mase, nad srednjom Europom", pojašnjava Darijo Brzoja.
"Ta stabilna zračna masa, ta anticiklona u svom središtu ima vrlo visok tlak, oko 1040 hPa, a uz izražene gradijente nad našim područjem stvorili su se uvjeti i za ovaj jak i olujan vjetar", dodao je.
Upravo rijetkost ovako snažnog vjetra u unutrašnjosti, razlog je i ovako velikih posljedica.
"Olujan vjetar nije osobito čest u kopnenom području naše zemlje, i to jest jedan od razloga zašto mogu nastati ovakve posljedice. I kad je riječ o vegetaciji i infrastrukturi. Naime, ako usporedimo biljni svijet u unutrašnjosti, i na Jadranu, vidi se kako je vegetacija na moru kod nas prilagođena jakom vjetru, olujnoj buri, koja je mnogo češća, pa je tako i vegetacija na moru ili otpornija, niska, žilavija, ili je gotovo i nema, kao na primjer na istočnim padinama nekih naših otoka, kao što je to slučaj recimo s Pagom. Isto je i s infrastrukturom, nisu bez razloga naši preci na Jadranu svoje kuće gradili od kamena", objasnio je metereolog.
Naravno, svaka šteta za nas je loša, no za prirodu ovo je jedan od načina na koji se stabla rješavaju suhih i nepotrebnih grana te se u konačnici pomlađuju, osnažuju i spremaju za početak vegetacije.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.