Predsjednik je govor o trenutačnim odnosima dviju država održao u povodu promocije knjige "Slovenija i Hrvatska - prijateljstvo u bliskosti" u izdanju Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva.
"Sa Slovenijom su se iskristalizirali određeni problemi koji se mogu i moraju riješiti... a jedan od njih je problem hrvatskih štediša Ljubljanske banke", kazao je predsjednik Mesić i pritom posebice istaknuo da to pitanje "nema nikakve veze s jugoslavenskom sukcesijom".
"Zadržavanje njihova novca ne može se nikako drugačije opisati nego pljačkom", dodao je Predsjednik i ocijenio da su prevareni "jeftinim trikom", aludirajući na stečaj Ljubljanske banke i osnivanje Nove ljubljanske banke.
"Odnos prema štedišama Ljubljanske banke jedva da zadovoljava standarde koji se očekuju od zemlje članice EU-a", dodao je Mesić i upozorio da bi problem, "ukoliko ga se ne riješi, mogao postati i predmet zanimanja Unije".
Kao drugi problem između Slovenije i Hrvatske hrvatski šef države je naveo razgraničenje u Piranskom zaljevu, te, "zahvaljujući jednom čudaku", i neke dijelove kopnene granice.
Podsjetivši na to da su nakon proglašenja nezavisnosti republičke granice dviju zemalja na kopnu postale državne, Mesić je kazao da "nije bilo službenog razgraničenja morskih granica ali da postoji službeni zemljovid na kojem je ucrtana crta sredine koja se proteže sve do talijanskih teritorijalnih voda".
"To ne znači da bi crta razgraničenja trebala dijeliti Piranski zaljev na dva potpuno jednaka dijela, ali ni ne podrazumijeva da Slovenija može polagati valjano i zakonito pravo na epikontinentalni pojas i ekološku zonu", izjasnio se Mesić.
Prema njegovim riječima, ZERP, koji je Hrvatska "proglasila nezgrapno iako ima puno pravo na to", sada više nije goruće pitanje ali je problem morske granice još uvijek prisutan.
Mesić smatra da je najbolje rješenje taj problem uputiti pred Međunarodni sud pravde u Hagu, istaknuvši da se "Hrvatska unaprijed obvezuje prihvatiti i primjeniti pravorijek tog tijela".
"Očekujem da ću to čuti i od službene Ljubljane a vjerujem da to očekuju i u Bruxsellesu", rekao je Mesić.
Osvrnuvši se na dijelove kopnene granice, Mesić je, slikovito se izražavajući, izrazio žaljenje što "službeni slovenski krugovi pristaju da jedan čudak bude eksponent njihove politike i, možda, dopuštaju da njegove eskapade diktiraju takvu politiku".
Mesić je kazao da stajalište Hrvatske po tom pitanju počiva na Badinterovoj komisiji.
"Ukoliko postoje sporni dijelovi, crta granice se mora precizno odrediti i poznato je kako se to čini. Naš je nedvojben interes otvorena granica a ne granica kojom patroliraju posebne policijske jedinice u cilju zastrašivanja", rekao je Mesić.
Podsjetio je da su sada dvije zemlje razdvojene Schengenskim režimom ali da i tu treba pokazati "maksimum elastičnosti".
Nabrojivši otvorena pitanja između Slovenije i Hrvatske, Mesić je ocijenio da su "ma kako paradoksalno zvučalo, odnosi dobri".
"Na tu kvalitetu odnosa postojeći se problemi nisu dublje odrazili", ocijenio je hrvatski predsjednik.
Predsjednik smatra da je suradnja između Slovenije i Hrvatske "prirodna stvar".
"Ovisimo jedni o drugima i dopunjujemo se na mnogim područjima i zajedno možemo postići mnogo više nego pojedinačno", zaključio je Mesić u svom govoru. U više je navrata poručio da se odnosi dviju zemalja moraju urediti što "hitnije i kvalitetnije... sa ili bez međunarodnih institucija, iskreno i bez fige u džepu".
Ili, kako stoji u predgovoru knjige, "pojedinac se može rastati zauvijek od pojedinca, narodu je suđeno da ostane zauvijek uz susjeda".
Hrvatski predsjednik je na kraju podsjetio da je sa slovenskim predsjednicima imao odlične odnose i prisjetio se Janeza Drnovšeka koji je, govoreći o otvorenim pitanjima dviju strana, kazao da "mi, ova generacija, moramo riješiti ta pitanja".
"Nemamo pravo to ostaviti generaciji koja dolazi", podsjeća Mesić na Drnovšekove riječi.
Mesićev govor poslušali su u Slovenskom domu brojni gosti, uključujući slovenskog veleposlanika u Hrvatskoj Milana Orožena Adamiča s još oko 26 veleposlanika akreditiranih u Zagrebu, diplomati te dužnosnici Sabora, MVPEI-a kao i gosti iz Slovenije.