Stjepan Mesić svoj je tekst objavio u 'Novom listu'. U tekstu je također naveo da se ispitivanja pripadnika NOV provode "pod plaštom razotkrivanja komunističkih zločina", a da je na to "nasjela i Katolička crkva". Potpuno je jasno, navodi Mesić, da se ispitivanja provode kako bi se sve pripadnike NOV koje se ispituje predstavilo "u najmanju ruku" kao osumnjičene za ratne zločine. Tu akciju, drži Mesić, vode obavještajne službe, a ne redovna policija.
Crkva zaboravlja, nastavlja predsjednik RH, da se Josip Broz Tito njezinim biskupima pri prvom susretu 1945. predstavio kao "Hrvat i katolik". Ocjenjujući razdoblje Titove vladavine, Mesić je ocijenio da je Titova bilanca, kao vođe antifašističkog pokreta u ratu te državnika u poslijeratnim desetljećima, pozitivna.
Ustvrdio je da je Titov režim bio represivan, da je Tito najvjerojatnije znao za masovna likvidiranja na kraju rata te da su se neki od procesa zbog suradnje s okupatorima vodili samo zbog oduzimanja imovine.
No, nastavio je, u tom razdoblju zemlja je napredovala, jačala je liberalizacija, živjelo se materijalno sve bolje, granice su se otvarale, a bivša federacija je uživala sve veći ugled u svijetu.
Stjepan Mesić je ustvrdio da je prosvjed u Zagrebu dio "razrađenog scenarija" u kojem sudjeluju i neki mediji, navevši da neće ocjenjivati čine li to zbog neznanja ili svjesno i s namjerom.
Taj scenarij, po Mesiću, predviđa rušenje antifašističkih temelja današnje Hrvatske i priprema "scenu za napredovanje u prošlost" i odmak od ujedinjene Europe. Time se ulazi u izolaciju ili poluizolaciju u kojoj nitko neće inzistirati na "borbi protiv korupcije, na rakrinkavanju lopovluka, na istraživanju privatizacijske pljačke, na kažnjavanju i nedavno počinjenih zločina, na pravnoj državi i ljudskim te manjinskim
pravima".
Mesić je povijesnim revizionizmom ocijenio nastojanja da se
antifašistički pokret izjednači s komunizmom, komunizam predstavi kao zločin te antifašiste kao zločince. Naveo je da većina pripadnika antifašističkog pokreta na ovim prostorima u Drugome svjetskom ratu nisu bili komunisti, a da komunizam i komunistička ideologija nisu dominirali tim pokretom niti u jednoj fazi rata. Mesić je ustvrdio i da komunizam kao ideja nije zločinačka, već je neostariva i utopija.
Negativan je boljševički sustav koji se formirao na temeljima borbe za komunizam, naveo je Mesić je i osudio zločine pobjedničkih snaga na završetku Drugog svjetskog rata na ovom prostoru.
Režim koji je uspostavio ustaški pokret u Hrvatskoj uz pomoć
fašističke Italije i nacističke Njemačke, od početka je bio oslonjen na zločin, upozorio je Mesić. Progoni Srba, Židova i Hrvata neistomišljenika započeli su odmah po uspostavi NDH, rasni zakoni su donijeti, a prijeki sudovi uspostavljeni u prvim danima NDH, naveo je.
Pobjednici u Drugome svjetskom ratu, istaknuo je Mesić, kada su na kraju rata "uzimali pravdu u svoje ruke" ubijali su ljude zbog toga što su bili pripadnici neprijateljskih postrojbi, uglavnom ustaše, a ne zato što su bili Hrvati, a ustaše su, po njemu, ubijali isključivo po kriteriju nacije, rase ili vjere. Ustaški zločini bili su izraz politike, a zločini pobjedničke strane ekscesi, bez obzira na njihovu masovnost, zaključio je predsjednik RH.