Kultura, koja je jedan od ključnih elemenata za definiranje kulturnih identiteta, "nerijetko je zloupotrebljavana za podizanje zidova, a ne mostova među kulturama, ne kao kamen-temeljac na kojemu treba graditi interkulturni dijalog, razumijevanje i suradnju", rekao je hrvatski predsjednik na plenarnoj sjednici.
Na prostorima jugoistoka Europe kultura, a posebice kulturne
raznolikosti, prečesto su zlorabljene za širenje netolerancije, dodao je.
Promicanje i zaštita kulturne raznolikosti, nastavio je Mesić,
temeljna su načela ugrađena u hrvatsku kulturnu politiku. RH je četvrta u svijetu ratificirala Konvenciju za zaštitu i promicanje
raznolikosti kulturnih izričaja.
"Hrvatska danas i na području kulture potiče suradnju u regiji, a sve s ciljem izgradnje porušenih mostova i uspostavljanja trajnog mira i stabilnosti ovih prostora".
Podsjetivši da se posljednjih godina često može čuti da je Europa umorna od integriranja, Mesić je rekao da se Europljani boje ne samo gubitka ekonomske sigurnosti, nego i identiteta jer su zabrinuti zbog brzine promjena i onoga što nosi globalizacija.
"Svjesne su toga i europske institucije, koje sve snažnije
naglašavaju ulogu kulture, stavljajući je u središte europskog
projekta. To potvrđuju i dokumenti Europske komisije, koji ističu da upravo kultura 'može udahnuti humaniju dimenziju projektu europskih integracija'", kazao je.
Kulturu budućnosti, izraženu u kulturnoj raznolikosti, nosit će i
graditi mladi naraštaji koji već danas sudjeluju u interkulturnoj
komunikaciji.
"Ako prihvatimo činjenicu da novi naraštaji doista žive i
komuniciraju na potpuno nov način koji ih ne ograničava niti definira prema porijeklu ili zemlji, već prema zajedničkim interesima i afinitetima za novim znanjima i spoznajama, tada ćemo shvatiti da su kultura mladih, digitalna kultura i nove tehnologije trenutno najkonkretniji most - između kulturnog nasljeđa i kulture budućnosti", istaknuo je hrvatski predsjednik.