Na konferenciji pod nazivom 'Balkanska raskrižja - predstojeći izazovi' koju je organizirala zaklada Konrad Adenuer, organizacija Prijatelji Europe, Institut za demokraciju Constatinos Karamanlis i Gallup Europe, sudjeluju predstavnici zemalja regije, dužnosnci Europske unije i glavna tužiteljica Haškog suda Carla del Ponte.
Mesić je u svom uvodnom govoru rekao kako Hrvatska 'ustraje na tome da entiteti u BiH nisu države, niti se smiju ponašati kao države'.
'Posebni odnosi između entiteta i susjednih država, iako dopušteni Daytonom, nisu u funkciji jačanja BiH kao države. I Republika Hrvatska je od takvih odnosa odustala', rekao je Mesić, ističući da je Hrvatska 'nakon demokratskih promjena poslala nedvosmislenu poruku Hrvatima BiH da svoju sreću trebaju tražiti unutar granica svoje domovine'.
Đelić je u svom govoru uzvratio da Beograd ne 'govori bosanskim Srbima što da rade, ali da zato bosanskohercegovački Hrvati glasuju za Hrvatski sabor i za predsjednika, što nije slučaj sa Srbima'.
Tijekom rasprave, Mesić je odgovorio da je hrvatski izborni zakon donesen davno, 'u vrijeme kada se razbijala BiH'.
'Samo naivci mogu misliti da je stvaranje Republike Srpske i
Herceg-Bosne bilo u funkciji utvrđivanja BiH.
Bosanskohercegovački Hrvati su i hrvatski građani i dok postoji taj izborni zakon, on se mora primjenjivati, premda ja nisam sretan zbog toga', rekao je Mesić.
U raspravi o Kosovu, Mesić je rekao kako bi podjela te pokrajine bila opasna te da podjele nisu rješenje, jer bi u slučaju da Srbi na sjeveru Kosova proglase neovisnost, onda bi i Albanci na jugu Srbije učinili to isto, a 'to bi onda značilo rat'. 'Nikakva podjela Kosova ne dolazi u obzir', rekao je Mesić.
Đelić mu je dobacio da li to vrijedi i za Srbiju, istaknuvši kako je Kosovo njezin sastavni dio te da nema pravo na samoodređenje kao što su ga imale bivše jugoslavenske republike.
'Vi ste mlađi od mene pa ću vas poučiti, Kosovo je bilo konstitutivni dio jugoslavenske federacije', uzvratio je Mesić Đeliću.