Razorni tajfuni i uragani postaju sve češći. Brojni znanstvenici tvrde dijelom je to posljedica klimatskih promjena. Uskoro bi ih mogla osjetiti i Hrvatska. Mediteran je jedno od najosjetljivijih područja. Mediteranska klima mogla bi se pretvoriti u suptropsku, a ovakvi prizori postati svakodnevica.
Posljedice za gospodarstvo bile bi katastrofalne. Posebno su ugroženi poljoprivreda i turizam. Kako se zajednički suočiti s tom prijetnjom raspravljalo se na regionalnoj konferenciji o klimatskim promjenama i održivom razvoju u Crnoj Gori. Hrvatskih predstavnika nije bilo.
'Mislim da o klimatskim promjenama na čitavom prostoru jugoistočne Europe pa i šire nije se dovoljno govorilo sa tom snagom i ozbiljnošću koja može da se desi ako svi brzo i efikasno ne reagujemo', rekao je Branimir Gvozdenović, ministar uređenja prostora Crne Gore.
Vremena nema puno
Iako zemlje jugoistočne Europe nisu veliki zagađivači, uputile su jasnu poruku: spremne su pojačati borbu protiv klimatskih promjena, ali za to je potreban novac iz međunarodnih fondova. Prilika je to i za razvoj gospodarstva. 'Nova zelena ekonomija će definitivno zaživjeti. Da li će to biti za 5, 7 ili 9 godina, to ne znamo, ali sigurno je da će tada ekonomija svjetska izgledati potpuno drugačije nego što izgleda danas. Tko to na vrijeme ne bude razumio, bit će kasno za njega ili će kasno hvatati priljučak', kaže Gvozdenović
Vremena nema puno. Za nešto više od mjesec dana u Kopenhagenu počinje UN-ova konferencija o klimatskim promjenama. Tada će se stvoriti fondovi namijenji borbi protiv klimatskih promjena. Hrvatska taj vlak ne smije propustiti