Što sve otkrivaju podaci iz prethodnih godina. Detalje ima Sanja Vištica.
Ako bacite pogled na prosječne ocjene učenika na svim provedenim državnim maturama do sada, ta ocjena je svake godine bila - trojka.
No, što se krije iza te ocjene? Iskustva u ovih posljednjih 10 godina kažu da se na ispitima iz hrvatskoga i engleskoga češće biraju više razine. No, kada je u pitanju matematika, tu većina ipak bira nižu razinu. Treba naglastiti da to uvelike ovisi i o tome što fakulteti traže - višu ili nižu razinu.
Da bi se prošao test iz matematike, potrebno je riješiti 25% ispita. Ipak, prošle godine nedovoljan iz matematike je dobilo gotovo 21% gimnazijalaca i učenika strukovnih škola na višoj, isto toliko i na nižoj razini.
Što bi se dogodio da je taj prag umjesto 25% bio, recimo, 30%? U tom slučaju prošle godine na višoj razini ispit ne bi prošlo 33% pristupnika, a na osnovnoj čak 35%. Zašto je to tako i što se ne radi dobro, svakako je nešto što bi se trebalo ispitati i s čim bi se trebalo pozabaviti.
Ove godine, za prolazak ispita iz hrvatskoga jezika, ne mora se prijeći minimalni prag i za esej jer je ukinut.
I podaci o eseju nam isto nešto govore. Naime, prošle je godine na višoj razini esej palo 2% gimnazijalaca, a čak 18% učenika strukovnih škola. Za nižu razinu slično - palo je 8% gimnazijalaca i 34% učenika strukovnih škola. Sličan omjer snaga je bio i godinu prije. Posebno zabrinjava podatak da je među 4357 onih koji su pali bilo čak 2234 onih koji su predali prazan list papira. Više od dvije tisuće ih je bilo i godinu prije. Dakle, nisu ni pokušali napisati esej.
I PISA testovi nam kažu da je čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost kod naših učenika ispod prosjeka. Primjera radi, na ljestvici matematičke pismenosti osnovnu razinu nije dosegnuo svaki treći hrvatski učenik. Inače, godišnja članarina koju izdvajamo OECD-u za PISA testove je 350.000 kuna, da bi oni na kraju završili u ladici. Odnosno, te podatke očito ne koristimo kako bi se stvari poboljšale. Tome svjedoči i podatak da u razdoblju od 12 godina, otkako se kod nas provode PISA testovi, nismo napredovali. Dapače, uočeno je da su nam djeca sve lošija kada je u pitanju prirodoslovna pismenost.
Do mature nema ozbiljnog, sveobuhvatnog vanjskog vrednovanja kako bi se i ranije vidjelo što se radi dobro, a što ne. Mnogi zato zazivaju i konačno uvođenje nacionalnih testova.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr