Masna jetra najučestalija je kronična bolest u svijetu, a masne naslage na jetri danas su sve češće čak i u pedijatrijskoj populaciji. Podaci pokazuju kako zbog ciroze jetre i raka jetre u Hrvatskoj godišnje umre oko 900 ljudi.
"Masna jetra najčešća je kronična bolest današnjice od koje pati četvrtina odrasle populacije, ali nažalost i 10 posto djece. Rastući je uzrok raka i ciroze jetre, a simptomi u ranoj fazi često su neprimjetni", upozorilo je Hrvatsko gastroenterološko društvo povodom Svjetskog dana zdravlja.
Uoči Svjetskog dana jetre, uz podršku Ministarstva zdravstva, Hrvatsko gastroenterološko društvo pokrenulo je javnozdravstvenu inicijativu naziva Brini o jetri danas - spriječi rak sutra: "Nakupljanje masti u jetri je multisistemska bolest povezana s nizom kroničnih bolesti; kardiovaskularnih, bubrežnih, šećernom bolesti tip 2, rakom debelog crijeva, dojke i gušterače. Stoga s pravom kažemo da je masna jetra danas tiha epidemija 21. stoljeća."
"Posljednjih je godina uvedena nova definicija masne bolesti jetre (MASLD) kako bi se bolje odrazili uzroci ove bolesti te uklonila stigma povezana s alkoholom. Masna bolest jetre predstavlja nakupljanje masti u jetri uz dokaz metaboličke disfunkcije odnosno prisustvo jedne ili više komponenti metaboličkog sindroma; pretilosti, šećerne bolesti tipa 2, povišenih masnoća u krvi i/ili povišenog krvnog tlaka. MASLD je rastući etiološki čimbenik za razvoj primarnog raka jetre. Rak jetre (hepatocelularni karcinom) treći je uzrok smrti od raka u svijetu, a porast njegove incidencije povezan je upravo s porastom incidencije metaboličkog sindroma te time i bolesti masne jetre", objasnila je predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva Ivana Mikolašević.
Do 2040. godine predviđa se porast broja preminulih od raka jetre za 50 posto. Tim više je neizmjerno važno što ranije i na vrijeme otkriti masnu jetre i ući u sustav praćenja bolesti. Ako se bolest jetre otkrije tek u fazi ciroze ili tumora tada je jedina realno kurativna opcija - transplantacija.
"Transplantacija jetre je kirurška metoda u kojoj se bolesna jetra zamjenjuje cijelim ili dijelom organa od preminulog ili živog donora. Nakon kirurškog postupka primatelji jetre doživotno moraju uzimati lijekove protiv odbacivanja organa, imnosupresive, koji povećavaju rizik mnogih drugih bolesti. Iako se u svijetu godišnje provede oko 35.000 transplantacija jetre, zbog nedostatka organa značajni dio bolesnika s cirozom ili tumorima jetre umire. Od posljedica ciroze jetre godišnje u svijetu umire oko milijun oboljelih, pri čemu oko 170.000 u EU. U RH se godišnje provede oko 110 do 150 postupaka transplantacije jetre. Oko 900 bolesnika s cirozom jetre ili hepatocelularnim karcinomom u našoj zemlji premine", istaknula je dopredsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva Tajana Filipec Kanižaj.
Uz masnu bolest jetre, alkoholna bolest jetre i virusni hepatitisi B i C važni su uzroci kroničnog oštećenja ovog organa.
Bolesti jetre često se razvijaju neprimjetno, bez jasnih simptoma u ranoj fazi. Upravo zato se nazivaju tihim bolestima, a dijagnoza se nerijetko postavlja tek kada je bolest već uznapredovala. Uznapredovala bolest jetre pokazuje simptome poput umora, gubitka apetita, bolova u trbuhu, žutice ili nakupljanja tekućine u trbuhu. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, održavanje zdrave tjelesne težine, ograničavanje konzumacije alkohola, testiranje na virusne hepatitise, cijepljenje protiv hepatitisa B - mjere su zaštite od razvoja bolesti jetre.
"Jetra je ključni organ bez kojeg život nije moguć. Svakodnevno obavlja više od 500 funkcija, sudjeluje u detoksikaciji tijela, metabolizmu hranjivih tvari, proizvodnji važnih proteina i skladištenju vitamina i minerala. Kad je njena funkcija narušena dolazi do problema u cijelom organizmu. Upravo zbog svoje velike rezervne snage, jetra može dugo funkcionirati i kad je oštećena zbog čega se bolest često otkrije tek u uznapredovaloj fazi", naglasila je tajnica Hrvatskog gastroenterološkog društva Sanja Stojsavljević.