Okrivljuje ju jer nije na vrijeme reagirala na pojedine kreditne plasmane, što je u svome završnom izlaganju demantirao viceguverner Relja Martić. 'Ja tvrdim da afere Podravke ne bi uopće bilo da je HNB reagirala , a što je morala', kazao je Marić. Podravka je u Varaždinsku banku, rekao je, deponirala 290 milijuna kuna, što je više od temeljenog kapitala banke. 'HNB je morao iste sekunde dati nalog da se taj depozit vrati. Da se to vratilo afere ne bi bilo', ustvrdio je Marić ocijenivši da je u tom slučaju 'izostao izravni nadzor HNB-a'. Viceguverner Martić kazao je u završnoj riječi kako se HNB proziva za Podravku, za Poštansku banku, nezaposlenost, pad proizvodnje, ali da je istina 'nešto sasvim drugo'.
'Istina je da smo krivi što smo nekoliko godina ranije pokušavali usporavati kreditni rast i usporavati inozemnu zaduženost. A jedino smo zbog toga mogli pretpjeti onaj prvi udar krize, zatvaranja financijskih tržišta, bitne promjene uvjeta u kojima je bankovni sustav djelovao bez da doživi kolaps. I da je zemlja i dalje u takvim uvjetima bila eksterno likvidna', uzvratio je Martić dodavši da nije problem u odgovornosti i ovlastima HNB-a već u dometima monetarne politike same. Ako monetarna politika sama djeluje u gospodarstvu, problem je njenih mogućnosti i dometa u zemlji koja je otvorenog gospodarstva, s vrlo velikim udjelom stranih banka u sustavu, kazao je Martić. (Hina)