Na društvenim mrežama viralna je postala šala jednog klijenta Sberbanka koji je najavio osobno uvođenje sankcija Rusiji, i to tako što će prestati plaćati rate kredita toj ruskoj banci.
No, može li se doista prestati plaćati kredit banci koja se trenutno nalazi u dvodnevnom moratoriju HNB-a i za koju je procjena da bi mogla propasti? Luka Brkić, ekonomski stručnjak, tvrdi da to ipak ostaje na razini vica.
"Naravno da nećete biti oslobođeni plaćanja kredita u slučaju da banka propadne. Neće se dogoditi da propadne banka pa da zato propadne i kredit jer u slučaju propasti banke u smislu redovnog poslovanja sve to ide u stečajnu masu, pa oslobađanja od plaćanja rate kredita nema", kaže Brkić, dodajući da se u povijesti doista nešto slično događalo, no to je bilo prije uspostave nekih državnih mehanizama. Danas se to, kaže, više ne može.
Novac postoji
"U slučaju likvidacije banke ide se u postupak sanacije, no to ne znači da će se banka zatvoriti. Ona, doduše, neće poslovati s građanima i slično dok se ne vidi njezina bilanca. U tom slučaju Hrvatska agencija za osiguranje depozita isplaćuje građanima koji imaju štednju u toj banci do sto tisuća eura sav iznos u roku od pet do sedam dana. Tu ne bi smjelo biti nikakvih problema jer novac postoji u Agenciji, osiguran je i oni ga mogu isplatiti", pojašnjava Brkić.
Iako je u našoj ne tako davnoj povijesti bilo slučajeva propasti banaka kad klijenti krenu masovno izvlačiti svoj novac, Brkić upozorava da se to događalo prije osnivanja Agencije, koja sada jamči za sve iznose do 100 tisuća eura. Osim toga, kaže da Sberbank u Hrvatskoj drži mali udio od svega dva posto tržišta iako se radi o velikom novčanom iznosu te da to za Agenciju ne bi trebalo predstavljati nikakav problem. "Bez obzira na sav rašomon koji doživljavamo, čini mi se da ovdje ne bi trebalo biti većih problema jer je pod kontrolom HNB-a i Agencije i države", kaže Brkić.
Uskraćivanje isplate dividende
Što se tiče utjecaja nove situacije na hrvatsko gospodarstvo, naročito na Fortenovu, u kojoj su Sberbank i ruska državna banka VTB najveći pojedinačni vlasnici, Brkić smatra da tu nema (pre)velikog razloga za brigu.
"Ove banke jesu najveći pojedinačni vlasnici, ali imaju manje od 50 posto vlasništva u Fortenovi. Moćni su, ali proces odluka je drugačiji. Opasnosti za financiranje banke, za obveze prema klijentima, ali i naplata potraživanja, kad je riječ o Fortenovi, ne bi smjelo biti problematično jer se najvećim dijelom obavlja preko američkih fondova i preko Nizozemske", kaže Brkić.
Ograđuje se zbog nedovoljnog poznavanja pravne strane problema, ali misli da se u ovom slučaju, zbog sankcija Rusiji, možda može razmotriti odluka da se dividenda ne isplaćuje vlasnicima. "Čini mi se, ali krajnje laički, da bi to bilo pravno dvojbeno. Ali ako se nastavi ovo, ako Zapad uistinu ostane čvrst u smislu sankcija, možda bi mogao i u ovom kontekstu naznačiti odgovor", kaže Brkić.