Vukasović je izjavio kako su 'slovenski političari shvatili da taj 'plijen' mogu najbolje zaštititi stalnim napadima na hrvatski teritorij i more', te ustvrdio da su 'u tome sjajno uspjeli'.
U vezi s povratom duga štedišama Ljubljanske banke, kojih je oko 300.000 u Hrvatskoj i BiH, predlaže jače angažiranje hrvatske Vlade i predsjednika Republike, zamrzavanje pregovora s Europskom unijom i pregovora o ZERP-u sve dok Slovenija ne vrati novac.
Vukasović također je kazao kako je jedan štediša nedavno dobio ovršnu presudu Federalnog suda u Njemačkoj, po kojoj mu Ljubljanska banka treba isplatiti oko 100.000 eura, ali da se ta, kao ni druge presude, ne može realizirati, jer ju slovenska strana ignorira.
Prema njegovim riječima Slovenija je 1994. zabranila svojim sudovima da rješavaju tužbe štediša Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH do konačne sukcesije među državama bivše Jugoslavije.
Podsjeća kako Ljubljanska banka, čiji su kapital i poslovanje
preneseni u Novu ljubljansku banku, u Hrvatskoj nema nekretnina na kojima bi se štediše naplatile, iako je u Hrvatskoj podignuto oko 100 tužbi, na osnovi kojih su izrečene ovršne presude.
Štediše su stoga podizale tužbe u inozemstvu, u Frankfurtu te u Trstu gdje Ljubljanska banka ima filijalu.
Međutim, tršćanski se sud proglasio nenadležnim i uputio oko 700 štediša da rješenje traže na političkoj i diplomatskoj razini, kazao je Vukasović.
Ujedno je najavio da će u ime dijela bivših štediša podignuti tužbu protiv Republike Slovenije pred Europskim sudom za pravdu u Luksemburgu zbog 'blokiranja kapitala, kršenja ljudskih prava i zabrane sudskih procesa protiv Ljubljanske banke u Sloveniji'.
'Ako budemo inzistirali na povratu novca štediša Ljubljanske banke, nećemo više slušati priče o Piranskom zaljevu i drugim temama koje su izmišljene kako bi Slovenije pobjegla od duga i prisilila Hrvatsku da ga podmiri', zaključio je Vukasović.