"Izostala je socijalna osjetljivost Vlade, koja nema socijalne politike, pa je Ministarstvo graditeljstva osjećalo potrebu pomoći građanima u segmentu stanovanja", ustvrdio je Linić u raspravi o izmjenama Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji, koje se odnose se na smanjenje kamata na kredite te uvođenje državnog najma stanova.
Vlada, smatra Linić, obvezna je izgraditi jeftinije stanove za najam. "Građanima treba jeftiniji najam, a gradove bi trebalo obvezati da grade stanove za građane s jeftinijim najmom, obzirom da pojedinci još uvijek visoko cijene svoje nekretnine", rekao je Linić.
Zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir izvijestio je kako je provedbom Zakona o društveno poticanoj stanogradnji izgrađeno nešto više od 6.000 stanova u 76 jedinica lokalne samouprave, te pritom investirano oko 3,1 milijarde kuna, za što je Hrvatska putem poticajnih sredstava uložila više od 759 milijuna kuna.
Naglasio je i smanjivanje trenda zainteresiranih za kupnju stanova. "Sve je manje zainteresiranih koji mogu ostvariti kupnju stana jer je sve manje njih kreditno sposobno. Izmjenama se omogućava davanje u najam stana u uvjetima koji su povoljniji nego na tržištu", rekao je Uhlir.
Predloženim smanjenjem kamatnih stopa (kamate za poček otplate smanjene su s dva na jedan posto, a kamate na kreditna sredstva RH smanjene su s pet na tri posto), anulira se utjecaj PDV-a koji se obračunava na građevinsko zemljište i osigurava se svrha programa društveno poticane stanogradnje u odnosu na tržišne kamatne stope na stambene kredite.
"Predloženim izmjenama Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji usklađuje se sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, te otklanjaju nejasnoće i nedorečenosti u odnosu na prava i obveze Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama", rekao je Uhlir.
Koliko građana u Hrvatskoj treba pomoć u rješavanju stambenih pitanja? Sve je manje onih koji bi se mogli zadužiti za kupnju stana. Koliko ste kreditno nesposobnih proizveli u ove tri godine? Koliko stanova se planira graditi za najam i pod kojim uvjetima? Koliko je praznih, neuseljenih stanova u vlasništvu države gdje DUUDI ne raspisuje natječaje? Znate li da imate u vlasništvu prazne državne stanove, a o tome niste ni riječi rekli, poručio je Uhliru Laburist Dragutin Lesar .
Potrebe za stanovima vidimo kroz ankete preko jedinica lokalne samouprave i lista koje se formiraju za kupnju stanova. Što se tiče kreditno nesposobnih građana, ne idemo od građana do građana, ali vidimo koliko ih otpada sa liste kada treba ispuniti kreditnu sposobnost. A cijena stana ovisi o tome koliko jedinica lokalne samouprave sudjeluje u troškovima gradnje. Broj praznih stanova u državnom vlasništvu je DUUDI javno objavio, a po raspoloživim podacima malo ih je upotrebljivih jer su devastirani i zapušteni, uzvratio mu je Uhlir.
"Bilo je interesantno slušati 'anulirat ćemo ovo i ono', 'smanjiti kamatne stope', a kod ocjene potrebnih sredstava stoji da ne treba osigurati sredstva. Ako mijenjate zakon kako bi pomogli građanima da riješe stambeno pitanje kako nije potrebno osigurati dodatna sredstva", čudilo je HDZ-ovog Ivana Šukera.
Ima na desetine stanova do kojih nisu mogli doći socijalno najosjetljiviji građani. Kao jedinica lokalne uprave znamo da postoje stanovi za koje država ne raspisuje natječaj, kao ni za poslovne prostore, zamjerao je HDSSB-ov Krešimir Bubalo.
Branko Hrg (HSS) podsjeća da je od 2001. izgrađeno 6.319 stanova u što je uložen ogroman novac. "A danas velik dio njih zjapi prazno. Zar nije bilo vrijeme da se ocijeni kako je to u ovom trenutku pogrešna stambena politika i da ju ne bi trebalo nastavljati", pitao je Hrg.
Ingrid Antičević Marinović (SDP) uvjerena je kako potreba za društveno poticanom stanogradnjom postoji. "Svakoj je odgovornoj vlasti dužnost da pomaže, a sav jal koji dolazi s desnice je zato što će to dobro građani prepoznati", poručila je. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook