Iz Bruxellesa izvještava Ivana Petrović Hrvatski premijer Zoran Milanović i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso telefonski su sinoć razgovarali o sankcijama koje bi Hrvatskoj uskoro mogle biti nametnute zbog spora oko 'lex Perković'.
Tu je informaciju Novoj TV potvrdila glasnogovornica Europske komisije, a dvojica su se političara složila da je potrebno nastaviti napore kako bi se pronašlo izlaz iz trenutne situacije.
>> Milanović o lex Perkoviću: Hrvatska Vlada se ne kocka! Nisam sklon kocki
Hrvatska je Vlada u međuvremenu Europskoj komisiji uputila 'non-paper' u kojem se žali na odnos prema Hrvatskoj i tvrdi da za sankcije nema razloga, jer namjerava ispuniti sve obveze iz europskog uhidbenog naloga.
Vlada očekivala preporuke i sugestije, a ne postupke 'koji se nikada nisu koristili'
Prema tom dokumentu, Banski su dvori očekivali da će se problem oko uhidbenog naloga riješiti kroz preporuke i sugestije Komisije, a ne postupcima koji se nikada nisu koristili protiv neke članice Unije za tu vrstu neusklađenosti.
'Iako je Komisija imala jednake ovlasti i pravne instrumente na raspolaganju... čini se da u gotovo identičnoj pravnoj situaciji (Češka i Slovenija) Komisija nije naišla na ozbiljne nedostatke koje bi postojale u ovim slučajevima', navodi se u pismu.
'Sve je završilo na sustavnoj kritici i pritiscima koji su rezultirali time da su Češka i Slovenija promijenile svoju legislativu kako bi osigurale usklađenost s europskim uhidbenim nalogom', kažu u hrvatskoj Vladi, koja ni nakon višemjesečnih pritisaka EK nije izmijenila sporni zakon.
'Sankcije se ne mogu primjenjivati na Schengen facility'
Naglašavajući zabrinutost da bi jedna od mjera mogla biti uskraćivanje novca za pristup Hrvatske šengenskom prostoru, Vlada u pismu Komisiji tvrdi da se sankcije ne mogu primjenjivati na 'Schengen facility', jer on ne spada u područje odnosa između Hrvatske i država članica kao što je predviđeno člankom 39. hrvatskog pristupnog ugovora.
Opasne i otvorene optužbe
Banski dvori također odbacuju 'vrlo opasne i otvorene optužbe' da Hrvatska štiti ubojice iz komunističkog razdoblja i insinuacije o postojanju zločinačke namjere dijela Vlade da 'štiti gnusne ubojice'.
U Komisijinim 'predloženim mjerama stoji kako... 'Postoji više od 20 zahtjeva iz područja europskog uhidbenog naloga koje Hrvatska ne namjerava ispuniti, a posebno zahtjeve za premještaj navodnih kriminalaca koji su optuženi za ubojstva disidenata i osoba koje su bile kritičari jugoslavenskog režima u 80-ima', čime se insinuira zločinačka namjera dijela hrvatske Vlade da štiti gnusne ubojice. Ništa ne može biti dalje od istine', kaže se u 'non paperu'.
Hrvatska želi ukinuti zastaru za politička ubojstva
U Vladi pojašnjavaju kako baš zbog toga da bi se zločinci izveli pred lice pravde, u Hrvatskoj ili bilo kojoj članici Unije, Hrvatska želi ukinuti statut ograničenja za politička ubojstva, što se može učiniti samo izmjenama Ustava.
'I to je razlog zašto je predloženi datum stupanja na snagu izmijenjenog i dopunjenog zakonodavstva 15. srpnja 2014. Samo na taj način procesuiranje političkih atentatora može biti osigurano', stoji u pismu.
Odluka o izmjenama 'lex Perković' bila je temeljena na pogrešnom prijevodu
Vraćajući se na početak priče o 'lex Perković', u Vladi kažu da su zajedno s Hrvatskim saborom bili uvjereni da za izmjene zakona postoji zakonska mogućnost i političko opravdanje, ali priznaju da je odluka bila temeljena na pogrešnom prijevodu članka 32. službenog teksta Okvirnog ugovora na hrvatskom jeziku.
Taj je prijevod objavljen u Službenom glasniku EU na hrvatskom 29. listopada 2012., a greška je ispravljena 20. kolovoza 2013. godine. 'Zakonski, Hrvatska je bila posve usklađena s acquisom u vrijeme usvajanja Zakona o pravosudnoj suradnji 28. lipnja 2013.', tvrdi se u pismu i podsjeća da je premijer Zoran Milanović odmah javno rekao da 'Hrvatska dopušta mogućnost da je napravila grešku' i da je 'spreman konzultirati se s Europskom komisijom o ovom pitanju'.
Bitno drugačiji pristup i neprihvatljvi javni komentari
'Mi osjećamo bitno drugačiji pristup Komisije u odnosu na Hrvatsku, uključujući i neprihvatljive javne komentare koji nisu na razini dijaloga uspostavljenog između Komisije i države članice', kažu u Vladi, naglašavajući da Hrvatska nikada nije imala namjeru, niti je ima sada, izbjegavati svoje obaveze iz 'acquisa' te na kraju pisma upućuju na politički kontekst u kojem se odvija slučaj 'lex Perković'.
'Sve se ovo odvija upravo dok Vlada aktivno štiti vladavinu prava u gradu simbolu Vukovaru, gdje se manjinsko pismo i jezik uvode na javnim mjestima, bez obzira na neke prosvjede lokalnog stanovništva. Očekivana potpora EK u tom pogledu još uvijek upadljivo nedostaje', kaže se u Vladinom 'non paperu' Europskoj komisiji.
EK jučer pokrenula proceduru uvođenja sankcija
Europska je komisija jučer pokrenula proceduru iz članka 39. hrvatskog pristupnog ugovora, što podrazumijeva pojačan nadzor i suspenziju stavke 'Schengen Facility' iz članka 31. pristupnog ugovora i to zbog nepoštivanja propisa o europskom uhidbenom nalogu.
Povjerenica za pravosuđe Viviane Reding s predsjednikom EK Joseom Manuelom Barrosom i povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom izvijestila je Komisiju o postupanju hrvatske Vlade prema europskom uhidbenom nalogu te dobila punu potporu za početak sankcija.
Sukladno tome počele su 10-dnevne konzultacije članica EU o sljedećim koracima protiv Hrvatske. Komisija je kao moguće mjere predložila 'pojačani monitoring i suspenziju' sredstava za pripremu za ulazak u schengenski prostor. (D.M./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook