Gledajući po županijama, rekorderi po broju prikupljenih neopravdanih sati su učenici u Zadarskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Naime, u te dvije županije čak 16 posto ukupnog broja učeničkih izostanaka čine neopravdani sati.
Po broju neopravdanih izostanaka prednjače učenici strukovnih škola, a gledano po razredima najviše su markirali učenici 3. razreda srednje škole. Kažnjen svaki drugi učenik Iznimno je velik i ukupan broj sati izostanaka, čak ih je 13,058.525, no većinu tih sati učenici su uspjeli opravdati.
Najveći broj, gotovo tri mlijuna izostanaka, prikupili su učenici u Zagrebu, kojih je i brojčano najviše. Ono što bi u državi sve trebalo posebno zabrinuti iznimno je velik broj pedagoških mjera koje su učenicima samo u jednoj godini izrekle škole.
Prema podacima Ministarstva, neku od srednjih škola lani je pohađalo 187.695 učenika, pri čemu je gotovo svakom drugom učeniku bila izrečena neka pedagoška mjera: 33.987 učenika dobilo je pisanu opomenu, 24.589 ukor, 15.590 opomenu pred isključenje, dok je 1218 učenika isključeno je iz škole. Brojčano, najviše je učenika iz škole isključeno u Gradu Zagrebu (166), Splitskoj (138) i Osječko-baranjskoj županiji u kojoj je srednju školu lani napustilo 118 učenika.
No, kada se broj izbačenih učenika usporedi s ukupnim brojem učenika u svakoj pojedinoj županiji, po postotku izbačenih učenika na prvom su mjestu škole u Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Na drugoj su strani medalje Koprivničko-križevačka županija u kojoj lani iz srednje škole nije bio izbačen niti jedan učenik.
Model krajem siječnja U Ministarstvu obrazovanja kažu kako još nisu dogovorili mjere koje će se od iduće školske godine poduzeti prema učenicima koji ekstremno markiraju i njihovim roditeljima.
"Jasno je to da se onoga trenutka kada srednja škola postane obvezna za sve učenike, prema učenicima neće moći izreći mjera izbacivanja iz škole. Za koji ćemo se model točno opredijeliti još ne mogu reći", rekao je za Jutarnji list državni tajnik za srednje školstvo Želimir Janjić. Hrvatski model srednje škole, kaže, trebao bi biti poznat za otprilike mjesec i pol dana.
Roditelji pišu ispričnice
Zbog ometanja nastave, prigovaranja ili nemogućnosti praćenja nastave u zagrebačkoj Elektrotehničkoj školi lani je šestero učenika završilo na disciplinskom postupku koji obično završava izbacivanjem. Umjesto toga, objašnjava ravnatelj Ivo Klarić, Uprava je odlučila učenicima pomoći tako što ih je premjestila na lakši program ili ih prebacila u drugu školu.
Zbog ometanja nastave, prigovaranja ili nemogućnosti praćenja nastave u zagrebačkoj Elektrotehničkoj školi lani je šestero učenika završilo na disciplinskom postupku koji obično završava izbacivanjem. Umjesto toga, objašnjava ravnatelj Ivo Klarić, Uprava je odlučila učenicima pomoći tako što ih je premjestila na lakši program ili ih prebacila u drugu školu.
Zbog ometanja nastave, prigovaranja ili nemogućnosti praćenja nastave u zagrebačkoj Elektrotehničkoj školi lani je šestero učenika završilo na disciplinskom postupku koji obično završava izbacivanjem. Umjesto toga, objašnjava ravnatelj Ivo Klarić, Uprava je odlučila učenicima pomoći tako što ih je premjestila na lakši program ili ih prebacila u drugu školu.
Zbog ometanja nastave, prigovaranja ili nemogućnosti praćenja nastave u zagrebačkoj Elektrotehničkoj školi lani je šestero učenika završilo na disciplinskom postupku koji obično završava izbacivanjem. Umjesto toga, objašnjava ravnatelj Ivo Klarić, Uprava je odlučila učenicima pomoći tako što ih je premjestila na lakši program ili ih prebacila u drugu školu.
Zbog ometanja nastave, prigovaranja ili nemogućnosti praćenja nastave u zagrebačkoj Elektrotehničkoj školi lani je šestero učenika završilo na disciplinskom postupku koji obično završava izbacivanjem. Umjesto toga, objašnjava ravnatelj Ivo Klarić, Uprava je odlučila učenicima pomoći tako što ih je premjestila na lakši program ili ih prebacila u drugu školu.
Zbog ometanja nastave, prigovaranja ili nemogućnosti praćenja nastave u zagrebačkoj Elektrotehničkoj školi lani je šestero učenika završilo na disciplinskom postupku koji obično završava izbacivanjem. Umjesto toga, objašnjava ravnatelj Ivo Klarić, Uprava je odlučila učenicima pomoći tako što ih je premjestila na lakši program ili ih prebacila u drugu školu.
"Uvijek učenicima pokušavamo pomoći iako ih oko 5 posto odustane nakon kraja prvog razreda. Nikada ne nagovaramo na izbacivanje jer nam nije u interesu da djeca završe na cesti", priča Klarić.
"Nikada ne izbacujemo samo zbog neopravdanih, uvijek je to kombinacija različitih segmenata. Na krajnje metode odlučujemo se kada učenici u nastavi ometaju druge", kaže ravnatelj Željezničke škole Ivica Lovrić. Ravnatelji su se susreli i s problemom prevelikog broja opravdanih jer roditelji sve češće pišu ispričnice.