Kristijan Begić na jednoj je šibenskoj livadi vidio svoju tvornicu za preradu dijelova za motocikle. Ideja koja ga je u Šibenik dovela iz Njemačke, od početka je nailazila na prepreke. 'Po prvom kupoprodajnom ugovoru nismo se mogli uknjižiti dok nismo napravili parcelaciju', kaže Begić.
Kada je sve riješio, uslijedio je šok - brisanje aktivne tvrtke iz trgovačkog registra grada Šibenika. 'Kako je plaća išla 12.10. mi smo tako saznali da je firma brisana. Nas nitko nije kontaktirao ni telefonski, poštom ili na bilo koji drugi način', objašnjava Begić.
Za žalbu je bilo prekasno, pa je sud nije ni uvažio. Begić tvrdi - poslovao je uredno, čak i u plusu, pa pokazuje i potvrdu o plaćenom porezu na dobit za 2014.
Fina pak tvrdi drugačije. 'Naknadno je društvo BEGIĆ d.o.o. u Finu predalo samo godišnje financijsko izvješće za javnu objavu za 2014. godinu i to 30.6.2015. godine, dok je postupak brisanja pokrenut po osnovi ne predaje godišnjeg financijskog izvješća za prethodne godine, 2011., 2012. i 2013. godinu. Sukladno navedenome, Financijska je agencija u svemu ispravno postupila', stoji u priopćenju iz Fine
Begić to osporava. 'Ove godine prije je predano financijsko izvješće, kako Fini tako i Poreznoj upravi u pismenom obliku direktno, znači osobno sam ja nosio i to mora biti negdje potvrda', kaže Begić.
Tražio je pomoć od lokalnih vlasti. 'Žao mi je da se bilo kojem poduzetniku događaju takve stvari, no grad sve što je mogao učiniti je učinio', kaže šibenski gradonačelnik Željko Burić.
Cijeli slučaj zainteresirao je i ministra poduzetništva, koji je odmah stupio u kontakt sa svim akterima ove priče. Institucije kaže, nisu pogriješile. 'Osnovno je pitanje jest - je li ta komunikacija između institucija države i samog poduzetnika mogla biti bolja, mogla je, ali prema informacijama koje ja imam zakon se kršio nije', kaže ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat.
Poslodavci upozoravaju da upravo loša komunikacija institucija dovodi do ovakvih situacija. 'Vi jednostavno ne znate da se nešto promijenilo što se tiče vas, ta komunikacija prema poduzetnicima je vrlo loša', kaže Davor Majetić iz HUP-a.
Zbog propusta poduzetnika ili pak neučinkovitosti institucija koje su imale tri godine za reakciju, projekt procijenjen na 10 milijuna kuna - je propao. Begić sada traži rješenje za zemljište. 'Pokušat ću tužiti sam sebe, možda se uspijem uknjižiti na to, ali hoće li tu biti uspjeha ne znam', kaže Begić.