Iva se opekla na stambenom kreditu u švicarskim francima pa ga je konvertirala u eurski, a sada ga želi pretvoriti u kredit u kunama.
"Zato što su kunski krediti ipak nekako stabilniji. Znaš točno da je svaki mjesec ista rata. Doduše, ponuda kunskih kredita, ovisno o pojedinim bankama, imaju puno veću kamatu nego krediti u eurima, ali bez obzira na tu visoku kamatu, imam neku veću sigurnost", objašnjava svoj stav Iva Tadić.
Osim što prelaze na domaću valutu, građani ove godine više uzimaju stambene kredite.
Zvonimir Savić, ekonomski stručnjak Hrvatske gospodarske komore, tvrdi da to "govori o općenito nešto pozitivnijoj gospodarskoj slici Hrvatske i gospodarskom oporavku, a to je dijelom posljedica i bolje situacije na tržištu rada, dakle rasta zaposlenosti i rasta plaća".
Dok krediti kućanstavima rastu, kamatne stope idu obrnutim smjerom – padaju. Nominalne kamatne stope na stambene kredite kreću se od 3 do 3,8 posto ovisno o banci te jesu li u kunama ili eurima. Na potrošačke kredite od 5,5 do 7 posto. I kod potrošačkih mali pomak nabolje.
"Građani ih često koriste za nekakvo zatvaranje starih dugova, za nekakve izlaske iz blokada. Međutim, i sve više koriste nenamjenski, dakle za široku potrošnju što pokazuje nekakav izlazak iz recesije", kaže financijski savjetnik Vjeko Peretić.
Iz bankarskog sektora očekuju da će se kamate dodatno sniziti kada Hrvatska uvede euro i još više približiti stopama kakve su sada u eurozoni.
A prema podacima narodne banke za prošlu godinu prosjek kamata na stambene kredite u eurozoni bio je 1,88 posto, a u Hrvatskoj 4,14 posto. Razlika je veća od 2 posto.
Kada se ta razlika primjeni na stambeni kredit od 30 godina u pitanju su deseci tisuća eura.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.