U Hrvatskoj više od milijun ljudi pati od raznih alergija. Najugroženija je Slavonija, no ovaj korov zahvaća i druge dijelove zemlje. Samo u Zagrebu je više od 150 tisuća alergičnih, a odnedavno ambrozija muči i stanovnike pojedinih dijelova Jadrana.
Ljeto u kihanju i suzama, Tomislav provodi već nekoliko godina. 'Bio sam na nekim pregledima tako nešto me tu bockali i pokazalo se alergija na ambroziju', kaže Tomislav.
Terapija slabo pomaže, najgore je u kolovozu i rujnu. 'U osmom mjesecu, tada izbjegavam prirodu, jer kašljem, kišem, suze mi oči, vrlo neugodno', dodaje.
>> Sve je više osoba alergičnih na ambroziju
Već i vrlo male količine peluda ambrozije izazivaju alergijske reakcije. Koncentracija peludi u ovom dijelu godine znatno se povećava, negdje i do 20 puta. 'Upravo sada je pravo vrijeme da se sve osobe, koje imaju problema s alergijama na ambroziju, da se jave svojim liječnicima radi uzimanja terapije', kazala je dr. Barbara Stjepanović, iz Zavoda za javno zdravstvo A. Štampar.
Ambrozija prijeti gotovo iza svakog ugla. Borba protiv nje nije nimalo laka. 'U principu nastojim otići na more, na godišnji odmor, ako ne onda uzimam terapiju ili biti u klimatiziranom prostoru', kaže Tomislav Ivanković.
Doktorica Stjepanović već desetak godina radi u borbi protiv ovog brzoširećeg korova. Broj oboljelih iz godine u godinu raste. Čarobne tablete nema. Korov ambrozije svatko bi trebao očistiti ispred svog praga. Dvojici Tomislava ljeto bi bilo bar malo ugodnije.
Oko uklanjanja ambrozije postoji problem! Vlasnici ili korisnici dvorišta, vrtova, građevinskih zemljišta i poljoprivrednih površina obraslih ambrozijom dužni su je ukloniti! U protivnom, čekaju ih kazne od 800 do 5.000 kuna. No ta se odredba zapravo i ne provodi, jer ne postoji dovoljno poljoprivrednih redara na terenu.
U Zagrebu postoji tek jedan redar, tocnije redarka koja je zaduzena da gradjane upozorava ili kazni ukoliko na njihovom posjedu nađe razralsu ambroziju. Zakonski okvir postoji, svaka županija bi trebala zapošljavati poljoprivredne redare, no prema informacijama iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstv, to se ne provodi u praksi, jer nema novca.
U cijeloj Hrvatskoj postoji ih tek nekoliko. Dodatan problem su i poteskoce s naplatom, naime kazne se skoro nikada ne naplate, jer je na zaraslim zemljištima često teško utvrditi pravog vlasnika. Znači manje novca više ambrozije, koja se smatra najvećim neprijateljem alergičara u posljednjih 10 godina. Spominjana kriza njima dodatno otežava život.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.