U rujnu je nezaposlenost porasla za 2.2 posto u odnosu na kolovoz, objavio je Hrvatski zavod za zapošljavanje, a u odnosu na rujan prošle godine za gotovo 12 posto.
>> Eurostat: Hrvatska po nezaposlenosti preskočila i Grčku
Većina novoprijavljenih osoba dolazi s područja gdje su djelatnosti sezonskog karaktera i nakon što im je istekao ugovor o radu na određeno. Najviše nezaposlenih bilo je u Zagrebu te u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji.
Očekivano, od jeseni burza je sve posjećenija. U rujnu ove godine brojka je stala na 289.503 nezaposlena, ali je već prije nego prošle godine u ljeto ta brojka počela rasti. Prije godinu dana u ovo doba, nezaposlenost je bila 256.704, a prije dvije godine, kada je kriza počela, ta brojka je iznosila 222.217, dakle gotovo 80 tisuća radnih mjesta je izgubljeno od početka krize.
Kada se pogleda struktura te nezaposlenosti, tu je najveći problem, i pitanje hoće li Vlade, ili neke buduće vlade, te ljudi moći vratiti na posao. 54 posto nezaposlenih je u dobi od 25 do 45 godina, a sve više je na burzi mladih do 25 godina, što je najbolniji podatak. 235.714 je radnika koji KV, VKV, SSS i onih s osnovnom školom, uglavnom u prehrambenoj industriji i građevinarstvu, dakle industrijama koje su potplaćene. 158.225 nezaposlenih su žene, uglavnom starije životne dobi i također u tim industrijama koje su ispod prosjeka plaća.
Najveća nezaposlenost i najveći problem je u Slavoniji i Dalmaciji i nema nekih pomaka da se tamo strukturno nešto promijeni.