Kazavši da se u posljednje vrijeme mnogo govori o promjenama ovlasti predsjednika, Dejan Kovač na konferenciji za medije poručio je da on nije za nagle promjene jer u mladoj demokraciji previše vlasti u rukama jedne osobe može dovesti do autokracije.
"Za mladu demokraciju poput hrvatske nije dobro da jedna osoba ima previše ovlasti jer ponovno može doći do sustava autokratskih vođa, kakvih je bilo u prošlom stoljeću, a takvim je vođama sigurnosni sustav države služio za osobnu korist", poručio je.
Kovač je naglasio da će se zalagati za neovisnost sigurnosnih službi i rješavanje ključnih problema u Hrvatskoj, a to je, smatra, korupcija na svim razinama.
"Ako pogledamo službeno izvješće SOA-e od prije tri godine, vidjet ćemo da su deseci visokih dužnosnika u pravosudnom sustavu povezani s kriminalnim miljeom", istaknuo je.
Upitao se i što se promijenilo za te tri godine te rekao da sigurnosne službe ne služe za praćenje ljubavnica, nego za dobrobit države.
"Ako je 90 posto građana kazalo da je glavni problem u državi korupcija, onda se to mora rješavati. Red je na predsjednicu i premijera da kažu zašto se ništa nije dogodilo u tri godine od SOA-ina izvještaja", rekao je.
Dodajući da razvijenije demokracije, u kojima je također bilo korumpiranih dužnosnika, procesuiraju krivce, ustvrdio je kako Hrvatska u tri godine nije procesuirala čak ni one koji su iz države krali milijune, pa se postavlja pitanje kada će se početi sa sudstvom.
Ipak, kazao je Kovač, ne mogu se penalizirati svi djelatnici u sudstvu zbog dvadesetak onih koji su korumpirani.
"Korupcija se treba identificirati. Ako je SOA identificirala problem, treba se postaviti pitanje organima vlasti – zašto to još nije riješeno?" rekao je. Kovač smatra da je SOA odradila svoj dio posla, a sada je na redu da predsjednica i premijer pokažu političku volju.
Transparentnost financija, rekonstrukcija diplomacije te sigurnosne službe
Tri teme na koje će se osvrnuti bit će transparentnost javnih financija na Pantovčaku, tj. u ovlastima predsjednika, rekonstrukcija staroga sustava diplomacije koja, po njegovu mišljenju, služi za "uhljebljivanje političkih kadrova na račun građana" te sigurnosne službe i parlamentarna demokracija.
Istaknuo je da će predati zahtjev za pravo na pristup informacijama kako bi pregledao troškove koje su napravile ambasade, ali i troškove javne nabave od 1995. do 2019. godine.
"Legitimno je da imamo troškove, ali mora se znati što smo dobili za te troškove, primjerice koliko se povećao izvoz, pa da možemo procijeniti uspješnost tih veleposlanika ili konzula", kazao je.
Istaknuvši da je to bitno jer su tri njegova protukandidata za predsjednika iz diplomacije, Miroslav Škoro, Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović, kazao je da želi znati i što se dogodilo za vrijeme njihovih mandata. (Hina)