Kosor je istaknula kako Vlada pozdravlja počast svim žrtvama te dodala kako se predsjednik Ivo Josipović s njom nije konzultirao prije odlaska u BiH. Rekla je i kako će ga po povratku iz inozemstva pozvati na njihov međusobni razgovor. Na kraju je istaknula kako je Hrvatska vodila obrambeni rat te da nije posezala za ničijim teritorijem, a osim toga, napomenula je, zbrinjavala je stotine i tisuće izbjeglica iz BiH u vrijeme rata, snoseći trošak njihovog zbrinjavanja. 'Na to možemo biti posebno ponosni', zaključila je. 'Svatko tko sukreira vanjsku politiku mora voditi računa o ovim činjenicama: Hrvatska nikada nije vodila agresorski rat, hrvatska politika ni u 90-im niti bilo kada nije bila agresorska politika', izjavila je Kosor novinarima u Banskim dvorima komentirajući Josipovićevu ispriku.
Hrvatski predsjednik rekao je u srijedu u parlamentu BiH u Sarajevu kako su politike iz 90-ih godina prošlog stoljeća vjerovale da je rješenje za BiH njezina podjela te je izrazio duboko žaljenje što je Hrvatska svojom politikom tada pridonijela 'stradanjima ljudi i podjelama u BiH koje nas i danas muče'. Premijerka Kosor odgovorila je na novinarsko pitanje da se Josipović, s kojim prema Ustavu sukreira vanjsku politiku, s njom nije konzultirao o toj izjavi te je najavila da će o tome s njim razgovarati kad se vrati iz inozemstva.
Po njezinim riječima, svatko tko govori o hrvatskoj politici 1990-ih ne smije preskočiti tri činjenice: da se rat u BiH dogodio zbog velikosrpske politike Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika, Deklaraciju o Domovinskom ratu iz 2000., koja kaže da je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i osloboditeljski i da Hrvatska nije posezala ni za čijim teritorijem, te Deklaraciju o suradnji između Hrvatske i BiH u obrani od srpske agresije, koja se poziva na sporazum o prijateljstvu i suradnji dviju zemalja iz 1992.
>> Josipović u Ahmićima: Ovo se ne smije ponoviti
Podsjetimo, predsjednik Josipović se još jučer za sudjelovanje Hrvatske u politici koja je 90-ih pokušavala podijeliti BiH, tijekom posjeta Sarajevu. Danas je posjetio Ahmiće i Križanićevo selo te tamo odao počast Bošnjacima i Hrvatima, ubijenim tijekom ratnih sukoba 1993. godine. 'Došao sam odati počast žrtvama porukom da se ovakva strašna djela više nikad ne ponove', rekao je tijekom posjeta Josipović. Njegove izjave proizvele se pravu lavinu reakcija u Hrvatskoj, od onih pozitivnih, do onih negativnih.
'Nećemo zaboraviti, ali ćemo priznati'
Josipovićevo 'Nikad više!', na ustima je i Zorana Kupreškića. Godine 2001. on je oslobođen optužbi za zločine u Ahmićima, a Josipovićevo poklanjanje svim žrtvama smatra dobrim za BiH. 'Ono što je bilo prije 15-20 godina nećemo zaboravljati, ali priznati ćemo što je bilo i napraviti pomirbu za krenuti dalje', smatra on. U Lijepoj Našoj podijeljena mišljenja, a za šefa oporbe, Zorana Milanovića, Josipovićev je čin hrabar i odlučan.
Mnogi se boje da bi BIH sada mogla podići tužbu za agresiju protiv Hrvatske. 'Ako on to tako osobno misli, onda to nije smjelo biti izneseno kao državno mišljenje, dakle moralo se prije svega konzultirati i hrvatsku Vladu i Sabor', ističe Boro Grubišić iz HDSSB-a. Braniteljske udruge vjeruju da će Josipovićev nastup znači i produbljenje dioba među njima. 'Prije svega postoje i druga stratišta gdje je trebao i prije otići, postoji Bleiburg, Huda Jama, Vukovar i Ovčara', kaže predsjednik HVIDRA-e, Josip Đakić.
Pupovac vjeruje da je Josipovićeva poruka došla i do čelnika Republike Srpske, iako u parlamentu BIH-a nisu sjedili. 'Odličan govor, govor koji može biti primjer za ono što je potrebno učiniti nakon ratova koji su vođeni', zaključio je Milorad Pupovac iz SDSS-a. Mnogi koji su u vrijeme rata u BiH obnašali dužnosti u hrvatskoj vlasti, Josipovićev potez danas nisu željeli uopće komentirati, ni pozitivno ni negativno. Bosansko-hrvatski sukobi očito su ostavili duboke rane, a Josipovićev posjet za neke ih očito zacjeljuje, a za druge još više otvara.