'Otvaranje ove dionice me podsjeća na naš put prema EU jer je trebalo sagraditi vijadukte i tunele te prijeći mnoge prepreke. Ovaj dan je za Hrvatsku povijesni jer su danas službeno zaključeni pregovori o ulasku u EU', kazala je premijerka. Također je naglasila kako je Hrvatska jedina država koja nakon Grčke prije 30 godina samostalno ulazi u EU.
Premijerka je kazala kako nastavlja dalje te se nada otvaranju sljedeće dionice autoceste sljedeće godine jer je 'konačni cilj spajanje s Dubrovnikom'. Kazala je kako je izgradnja dionice Ravča - Vrgorac stajala milijardu i 100 milijuna kuna.
Ministar prometa Božidar Kalmeta u svom govoru istaknuo je kako je Hrvatska na 35 mjestu po prosječnoj cijeni gradnje te da je i do 40 posto jeftinija nego zemlje EU.
Ugovorena vrijednost radova građenja dionice Ravča-Vrgorac iznosi oko 717,54 milijuna kuna, bez PDV-a. Ukupna investicijska vrijednost radova na dionici Ravča-Vrgorac, uključujući i vijadukt Kotezi, čija je vrijednost izgradnje 218,97 milijuna kuna, iznosi oko 936,5 milijuna kuna (bez PDV-a).
Radove na izgradnji dionice izvodila je Poslovna udruga koju čine Hidroelektra-niskogradnja d.d. vodeći partner, Viadukt d.d. Zagreb, Konstruktor-inženjering d.d Split, Cesta Varaždin d.d., Zagorje-Tehnobeton d.d., Strabag d.o.o. Zagreb, Osijek-Koteks d.d. Osijek i Ingra d.d. Zagreb. Puštanjem u promet ove dionice, Autocesta A1 Zagreb-Split-Dubrovnik bit će u prometu u ukupnoj dužini od 467 km. Visina cestarine na dionici Ravča-Vrgorac iznosi 4 kune, a od Zagreba do Vrgorca 191 kn za osobna vozila.
Zbog teškog terena na dionici je projektirano 10 objekata, od toga 5 vijadukata, 4 nadvožnjaka i 1 tunel. Najznačajniji objekti na dionici su vijadukt Kotezi, dužine 1.226,6 m i tunel Umac dužine 440 m desna cijev i 386.7 m lijeva cijev. Ostali objekti na dionici su vijadukt Gradina, vijadukt Crip, vijadukt Šare, vijadukt Paklina, nadvožnjak D512, nadvožnjak Nikolići, nadvožnjak Čvor Vrgorac i nadvožnjak Vrgorac.