Premijerka Kosor s kardinalom Puljićem sastala se tijekom radnog posjeta Sarajevu, a nakon toga novinarima je kazala kako će Hrvatska dosljedno provoditi svoju ustavnu obvezu da skrbi i o Hrvatima u BiH. 'Razgovarali smo o nekim projektima, dobroj suradnji ali i o potrebi jedinstvenog nastupa Hrvata u BiH', kazala je Kosor dodajući kako je jedinstvo 'najbolji put ukoliko se hoće obaviti neki posao'. Dodala je kako su oboje iznijeli slične poglede na probleme što ih imaju Hrvati u BiH, ali i o tome što će i oni i BiH dobiti ulaskom Hrvatske u euroatlantske integracije. Kardinal Puljić posebice je istaknuo kako premijerka Kosor, baš kao i Crkva, ne traže za Hrvate u BiH ništa drugo nego jednaka prava u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.
'Ovo je i prilika da zahvalimo hrvatskoj vladi i državi na potpori, posebice materijalnoj', izjavio je vrhbosanski nadbiskup istaknuvši kako je nastavak takve pomoći posebno vrijedan u vrijeme kada se čuju glasovi kako su Hrvati u BiH zapravo smetnja i teret Hrvatskoj. 'Unatoč tome, hrvatska je vlada ostala na programu potpore Hrvatima na ovim prostorima', kazao je kardinal Puljić. Komentirajući pregovore o ustavnim reformama u BiH, kardinal Puljić je podsjetio na jasan stav Crkve koja traži jednaka prava za sve. 'Ne bih htio da ispadne kako mi hrvatskim političarima dijelimo lekcije. Mi od njih očekujemo odgovornost i zauzetost, a poručili bismo im da je lakše vući kola u jednom pravcu', izjavio je Puljić aludirajući na razjedinjenost ključnih hrvatskih stranaka u BiH.
Kosor: Hrvatska je jako zainteresirana za opstanak BiH
Jadranka Kosor i Nikola Špirić potvrdili su spremnost da riješe sva otvorena pitanja u odnosima dviju zemalja. Planiraju to napraviti u duhu prijateljstva i dobrosusjedstva, a naznačili su kako bi prvi korak mogao biti rješavanje pitanja granica.
'Odnosi naše dvije zemlje doista su dobrosusjedski i mi neprestano nastojimo graditi nove mostove suradnje', izjavila je Kosor na konferenciji za novinstvo održanoj nakon sastanka sa Špirićem tijekom radnog posjeta BiH. Uz hrvatsku premijerku u sastavu izaslanstva hrvatske vlade bili su i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, ministar financija Ivan Šuker te ministar kulture Božo Biškupić, a Kosor je istaknula kako tako visoka razina dužnosnika koji su s njom doputovali u Sarajevo najbolje govori o zainteresiranosti da se sva otvorena pitanja što prije riješe. 'Kao jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma, Hrvatska je živo zainteresirana za opstanak BiH kao jedinstvene države tri jednakopravna naroda', izjavila je Kosor potvrđujući kako njezina vlada ostaje na dobro poznatim stajalištima u odnosu na BiH.
Hrvatska premijerka kazala je kako je veoma važno što je posjet Sarajevu slijedio neposredno nakon što je u Hrvatskom saboru zaključena rasprava o arbitraži sa Slovenijom čime je odblokiran put Hrvatske k Europskoj uniji. 'To je važna poruka ohrabrenja i nade i za BiH kao i za cijelu regiju', kazala je Kosor te najavila kako će se već do kraja ovog mjeseca sastati povjerenstva za granicu između Hrvatske i BiH ne bi li utvrdili mogućnost rješenja i tog pitanja. 'Mislim da smo tu na jako dobrom putu', kazala je Kosor i objasnila kako će se i pri rješavanju statusa luke Ploče tragati za pravičnim rješenjem koji će poštivati interese obje države, no i pravne stečevine Europske unije. Po njenim riječima, iskrenim dijalogom može se postići i rješenje pitanja imovinsko-pravnih odnosa vezanih uz status imovine koju svaka od država ima u drugoj. Hrvatska premijerka potvrdila je i zainteresiranost Hrvatske da se s BiH postigne sporazum kojim će se onemogućiti da počinitelji kaznenih djela, zlorabeći institut dvojnog državljanstva, bježe od pravde.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Nikola Špirić kazao je kako ohrabruje put kojim su Hrvatska i Slovenija krenule u rješavanju graničnog spora, a odnose BiH i Hrvatske opisao je kao veoma dobre. Potvrdio je zainteresiranost vlasti u Sarajevu da se što prije rješe brojna otvorena pitanja spomenuvši pri tom uz granična te imovinska i pitanje luke Ploče, problem readmisije, statusa državljana BiH otpuštenih s posla u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine, borbe protiv kriminala, zaštite tajnih podataka, izbjeglica i turizma. Špirić je također kazao kako rješenje za unutarnje probleme on osobno vidi kroz dijalog domaćih političara, bez uplitanja predstavnika međunarodne zajednice. 'BiH je do sada više čekala a manje činila', kazao je Špirić sugerirajući kako je vrijeme da inicijativu preuzmu domaći lideri. (Hina)