Kad građane informirate i uključite u donošenje odluka, oni više nisu tako kritični, jačate njihovo povjerenje u institucije i politiku, smanjujete nepovjerenje, a transparentnost privlači ulagače, istaknuo je Renato Krulčić, gradonačelnik Pazina, grada u kojemu je proveden pilot-projekt participativnog budžetiranja.
Radi se o gradu s oko 8.600 stanovnika, 13 mjesnih odbora, šest proračunskih korisnika te prihodima od oko 75 milijuna kuna.
Pilot projekt, naveo je Krulčić, proveden je u 2014., građani su odlučivali o malim komunalnim akcijama u vrijednosti od oko 300 tisuća kuna, odrađene su javne tribine, uključeno oko 500 građana koji su glasovali koje akcije žele.
Predsjednica 'oprala' Milanovića: 'Neka interese države stavi ispred vlastitih'
Pazinski gradonačelnik kaže da se građanima mora reći da je većina proračuna namjenski raspoređena, u slučaju Pazina oko 74 posto. Predstavnica Grada Crikvenice Snježana Sikirić ističe da se građane treba uključiti u fazi pripreme proračuna. "Nakon toga će oni revno pratiti podatke, pozivati vas ako nešto nije izvršeno", kaže Sikirić.
Kao tehnike sudjelovanja građana preporučuje javne tribine za manje gradove, za velike, poput Zagreba, dobrim smatra kontakt emisije u lokalnim medijima.
Iako je otvorenost proračuna gradova i općina u 2014. poboljšana, rezultati su daleko od zadovoljavajućih, naglasio je predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun Srđan Gjurković, te kao pozitivne primjere spominje Pazin, Crikvenicu ...
Posebno, kaže, zabrinjava što gradovi i općine u manjoj mjeri objavljuju prijedloge proračuna i tako onemogućuju građanima da se uključe u proračunski proces i utječu na odluke o budućnosti svoje općine ili grada.
Gjurković pojašnjava i kako je participativno budžetiranje proces koji uključuje pravodobno informiranje, odnosno osigurava građanima priliku da daju konstruktivne prijedloge koje se zatim uključuju u proračun. Takvo budžetiranje može biti alat za jačanje civilnog društva i suzbijanja korupcije, poručuje predsjednik Odbora za financije.
Mihaela Bronić (Institut za javne financije) ističe da proračuni utječu na život svakog građanina, ali da su unatoč tome u velikoj većini zatvoreni, nedostupni i nerazumljivi, građani nemaju dovoljno mogućnosti uključiti se u odlučivanje o proračunima.
Bronić iznosi i podatke o indeksu otvorenosti proračuna, prema kojima je Hrvatska 2012. od sto imala 61 bod, odnosno prevedeno, objavila je 61 posto informacija od traženih. "Nismo tako loše rangirani, ali napredak je moguć", kaže Bronić i ističe kao je Novi Zeland od sto imao 93 boda.
Duje Prkut (GONG) upozorava na stagnaciju u povećanju otvorenosti i transparentnosti - rezultati LOTUS istraživanja o sudjelovanju građana u odlučivanju i transparentnosti proračuna za 2014. su lošiji, u najmanju ruku imamo stagnaciju. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook