Jasno im je to poručio crnogorski ministar Andrija Lompar, a neslužbeno se spominje kako je Konzorcij uložio između pet i osam milijuna eura. Zanimljiv je detalj kako je predsjednik Hrvatske banke za obnovu i razvoj Anton Kovačev, rekao kako je prča mogla i pozitivno završiti jer se hrvatskim tvrtkama moglo pomoći jamstvima, da su se na vrijeme javile.
'Postojala je realna mogućnost da smo uključeni od početka da to sa međunarodnim finacijskim institucijama riješimo...nas nitko nije zvao konkretno za ovaj posao ne samo kroz pregovore nego i čitavo vrijeme dok se tražio način zatvaranje financijske konstrukcije', rekao je Kovačev. Time je stavljena točka na jednogodišnje pregovore s Konstruktorom i otvorena mogućnost angažiranja ostalih sudionika u natječaju za 'posao stoljeća', odnosno najveće crnogorsko ulaganje.
'Vlada je odredila rok od mjesec dana za pregovore s Grcima, a nakon toga u dodatna dva mjeseca obvezala bi Aktor da zatvori financijsku konstrukciju' rekao je novinarima Andrija Lompar, ministar prometa i pomorstva u crnogorskoj vladi. Predstavnici grčko-izraelskog konzorcija Aktor priopćili su da još nisu dobili službeni poziv crnogorske vlade za razgovor o izgradnji autoceste pod njihovim uvjetima. Oni su ponovili da su spremni za taj posao, da imaju dovoljno novca, a iskazali su i spremnost da korigiraju ranije ponuđenu cijenu.
Podgorički dnevnik Dan izračunao je da će autocesta Bar-Boljare, ako ju bude gradio konzorcij Aktor, biti najskuplja cesta na svijetu svih vremena. Grčko-izraelski konzorcij Aktor, s kojim će crnogorska vlada pregovarati do kraja ožujka, procijenio je da će izgradnja 43,5 kilometara dugačke prve dionice od Smokovca do Mateševa stajati 1,24 milijarde, odnosno prosječno 28,5 milijuna eura po kilometru. To je gotovo tri puta više nego što je stajao kilometer autoceste kroz Sloveniju, (9,77 miliona eura po kilometru), bez obzira na nepovoljnu konfiguraciju terena. Također za usporedbu, najzahtjevnija dionica autoceste Zagreb-Dubrovnik stajat će 7,14 milijuna eura po kilometru, piše list.
U crnogorskoj javnosti, međutim, prevladava žaljenje što hrvatski konzorcij nije uspio dobiti 'posao stoljeća' i što je već izgubljeno dosta vremena. Podgorički mediji prenose izjave hrvatskih čelnika da posao nije dobro pripremljen te da je vlada u Zagrebu učinila sve što je bilo u njezinoj moći da spasi posao. (Hina)