Na predavanju koje se održalo u sklopu manifestacije Dubrovnik FestiWine, prof. dr. Marko Karoglan sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta istaknuo je kako je sortu zapravo prepoznao Konavljanin Niko Cvjetković.
''Još uvijek o tome jako malo znamo. Sve je krenulo 2015. godine kada me kontaktirao gospar Niko Cvjetković iz Konavala i rekao mi da je našao neku sortu vinove loze koja njemu ne sliči na ništa poznato. Bio sam skeptičan prema tome, ali smo se dogovorili da nam pošalje lišće. Na prvu je nismo ni mi prepoznali. Sljedeće godine gospar Cvjetković nam je poslao uzorke lišća za DNK analizu, a genetički profil nije odgovarao nijednoj poznatoj sorti vinove loze. Agronomski fakultet u bazi ima dvije tisuće različitih sorti i još 120 autohtonih sorti, ali nijedna se nije poklopila'', rekao je dr. Karoglan.
Pojasnio je kako u smislu proizvodnje vina unikatni genetski profil ne znači ništa, te kako su daljnja istraživanja nastavili na samom grožđu.
''Unikatni genetski profil sam po sebi ne znači ništa, stoga smo ispitali i osnovne parametre i grožđa iz berbe 2016. godine. Svi ti parametri, šećer, kiselina itd. ispali su jako kvalitetni, a napravili smo i analizu polifenolnog profila i tu se pokazalo kako je ta sorta u rangu nekih raširenih hrvatskih sorti'', dodao je dr. Karoglan.
Dr. Karoglan je naglasio kako je zasada riječ o jednoj jedinoj lozi te istaknuo da je nezahvalno raditi usporedbe s drugim sortama.
''Morat ćemo je staviti u 'al pari' proizvodne uvjete. Sada smo u postupku razmnožavanja, dogodine ćemo imati oko 150 sadnica i tražit ćemo udomitelja kako bi imali pilot vinograd. Radni naziv je 'Dubrovačka crna', a službeni naziv nema'', rekao je dr. Karoglan.
Pomoć u ovom projektu odmah su ponudile Zračna luka Dubrovnika, Općina Konavle, te Županija dubrovačko-neretvanska. (HINA)