Grad Zagreb pokrenuo je raspravu o izmjenama i dopunama Generalnoga urbanističkog plana (GUP) najveće zagrebačke četvrti. Gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je da su Sesvetama potrebne nove zone javne i društvene namjene, smanjenje tranzitnog prometa kroz centar, kao i preobrazba vrlo vrijednih prostora Badela i Sljemena.
Istaknuo je da će izmjenama GUP-a stvoriti uvjete za nove vrtiće i škole te prelazak škola na jednosmjenski rad. Planirani su i novi parkovi te stambeni, javni i rekreacijski sadržaj.
Javna rasprava traje od 16. do 30. ožujka, a javno izlaganje zakazano je za 18. ožujka u 17 sati u Plavoj dvorani na Trgu Dragutina Domjanića 6 u Sesvetama.
GUP koji obuhvaća građevinsko područje Sesveta donesen je 2003. i od tad je mijenjan četiri puta. Zadnji put prije 10 godina.
"Ciljevi su javne potrebe i interesi, osiguravanje prostora za zgrade javne namjere - vrtića, škola i slično. Drugi cilj koji je specifičan je urbana preobrazba središta Sesveta i nekadašnjih industrijskih područja, prvenstveno Badel i Sljeme. Za taj centar je nužno pratiti urbanu preobrazbu jer nema karakteristike centra", rekao je Tomašević.
Za prostor Badela planirana je mješovita namjena, javni i poslovni prostori, a Sljeme će biti Glazbena škola Zlatka Grgoševića, što će biti najveća glazbena škola u Zagrebu, po broju učenika. Uz to je moguće iskorisiti prostor i za druge javne ustanove.
Planirani prostori za škole i vrtiće su Kobiljak, Sesvetska Selnica, Jelkovac sjever i UPU-i Duboki jarak. U fokusu je i promet.
"Kao što znate, središte Sesveta je jako prometno preopterećeno s velikim tranzitnim prometom koji prolazi baš kroz centar. Ključne prometnice su već sad u planu i realizaciji, primjerice produžena Branimirova, Jelkovečka podvožnjak. Nove bitne ulice za rasterećenje su ulica kroz prostor šume Gajišće i ulica uz kanal potoka Jekovec", objasnio je.
Jedan od ključnih ciljeva je bolja prometna integracija i povezivanje sjevernog i južnog dijela Sesveta preko željezničke pruge, koja danas predstavlja veliku barijeru te prometno rasterećenje centra grada, za što su bitne okolne magistrale, istaknuli su iz Grada.
Radit će se i na zelenoj infrastrukturi, a novost je i gradski park uz potok Vuger, kao i "Sesvetski Zrinjevac" - "on već sad ima veću površinu od Zrinjevca (po kojem je nazvan jer je u centru), a povezat će stari centar s Novim Jelkovcem.
Ako ne bude ponavljanja javne rasprave, usvajanje GUP-a moguće je i do ljeta. U slučaju novih rasprava, onda do jeseni, potvrdili su.
Obnova od potresa
"Kao grad smo vodili obnovu 207 projekata različitih namjena, infrastruktura svih oblika. Sad smo na brojci od 194 obnovljena objekta, odnosno javne zgrade. Preostali su jako komplicirane zgrade, u pravilu zaštićena kulturna dobra koja podliježu posebnim zahtjevima. Hvatamo 30. lipnja jer je to rok za potrošnju sredstava iz fonda NPO-a. Iz Fonda solidarnosti povukli smo gotovo 200 milijuna eura, a iz fonda NPO-a se nadamo povući još toliko", rekao je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.
"Ministar je na savjetu rekao da je plan završiti obnovu svih javnih i privatnih zgrada do 2030., što je ambiciozan plan. Dodao je da vjeruje da će javne biti realizirane, ali privatnih ima puno više i tu stvari ne stoje tako dobro. (...) U Zagrebu je aktivno više stotina gradilišta na privatnim zgradama. Podsjećam, država vodi, mi ga pratimo financijski s 20 posto, odnosno 21 milijun eura godišnje", dodao je.